Tag: vojska

Najopasniji čovjek Europe – mit i propaganda od Goebbelsa do ORF-a i ZDF-a

000_1621

Otta Skorzenya je titulom najopasnijeg čovjeka u Europi krstio Goebbels da bude arhetip novog njemačkog junaka. Izrazito visok, s karakterističnom posjekotinom na licu koju je zaradio na mačevalačkom dvojbu kao student a zbog koje su ga Amerikanci zvali „scarface“. Čini se da je sam Hitler vjerovao u Skorzenyeve super-moći jer kad god ga je zemljak slao na „misiju izuzetne važnosti“, govorio bi mu da će uspjeti. I zaista, od svih operacija koje su obavljali Skorzenyevi komandosi, a u kojima je izravno na terenu sudjelovao sam Skorzeny bile su uspješne. Ipak, bile su samo dvije takve akcije – oslobađanje Mussolinija iz zarobljeništva na vrhu Alpa i otmica sina mađarskog regenta Horthya uz puč u Budimpešti.

Skorzeny je jednako tako bio popularan i među svojim neprijateljima. Među Amerikancima su se prepričavale legendarne priče o podvizima SS komandosa, a sovjetski NKVD je u svoju fabriciranu priču o atentatu na veliku Trojku (Staljin-Roosevelt-Churchill) ubacio Skorzenya ne bi li priča dobila na težini i važnosti. Poslije rata u socijalističkoj Jugoslaviji je u povijesnim udžbenicima pisalo da je Hitlerov tjelohranitelj lično lovio Josipa Broza (iako je vidljivo, kako iz Skorzenyevih memoara, tako i iz drugih dokumenata, da on nije sudjelovao u akciji). Read more

Njegovo Veličanstvo AK

Avtomat Kalašnjikova jedno je od najuspješnijih i najraširenijih oružja ikada. Pušku je dizajnirao Mihail Timofejevič Kalašnjikov. U uporabi je diljem svijeta, čak i nakon više od pola stoljeća razne inačice se i dalje proizvode i koriste u mnogim zemljama. Iako  nikada nije imala  vrhunsku ergonomiju i preciznost kao neka druga jurišna oružja, puška je postala ikona mnogih krvavih sukoba druge polovice dvadesetog stoljeća. Robusna, jednostavna za uporabu i jeftina za proizvodnju u milijunskim primjercima puška je prešla put od simbola komunističkih armija u Hladnom ratu, simbola revolucije i raznih oslobodilačkih pokreta i simbola međunarodnog terorizma i kriminala. Read more

U rat bez SAD-a kao u lov bez streljiva

 

Ilustracija: toonpool.com

Prije mjesec dana počela je operacija NATO-a „Odisejeva zora“ (američki naziv) u Libiji. Iako je iz medija poznato da snage NATO-a vojno djeluju protiv libijskih snaga Moamaera Gaddafija, nije poznat konačni cilj ove akcije iz jednostavnog razloga – to još točno ne znaju ni sami saveznici unutar NATO saveza. Povod za ovu akciju je rezolucija Vijeća Sigurnosti UN-a 1973 od 17. ožujka ove godine. Rezoluciju je podržalo 10 zemalja članica Vijeća Sigurnosti (tri stalne članice: SAD, Velika Britanija i Francuska; i sedam nestalnih članica: Bosna i Hercegovina, Gabon, Kolumbija, Libanon, Južna Afrika, Nigerija i Portugal). Ostalih 5 članica je bilo suzdržano (dvije stalne članice: Rusija i Kina, te tri nestalne članice: Brazil, Indija i Njemačka). Ključne točke rezolucije 1973 su sljedeće: trenutni prekid vatre i uspostavljanje primirja u cilju sprječavanja daljnjeg nasilja i napada protiv civilnog stanovništva, uspostava zone zabrane leta iznad Libije, zaštita civila i civilnih zona, jačanje embarga na oružje, zamrzavanje imovine libijskih vlasti i njihova upotreba u korist libijskog naroda (po rezoluciji Vijeća Sigurnosti UN-a 1970) i uspostava organa za nadzor i implementaciju sankcija.

NATO u svojoj najnovijoj afričkoj epizodi ponovno pokazuje sve boljke ovog glomaznog vojno-birokratskog sustava. Dva dana nakon donošenja rezolucije 1973 na inicijativu Francuske počela je vojna operacija u Libiji u kojoj su u početku sudjelovali Francuska, Velika Britanija i SAD. 31. ožujka SAD je prepustio zapovijedanje akcije strukturama NATO-a – NATO naziv za operaciju od tada je „Ujedinjeni zaštitnik“. SAD se vojno povukao iz akcije, prepuštajući Francuskoj i Velikoj Britaniji da vode kolo na sjeveru Afrike, iako pomaže akciju logistički i na druge načine (što god to značilo). Read more

Urbani mit: Ruski manevar

Posebna podskupina balkanskih urbanih mitova čine mitovi iz rata koji su, povijesno gledano, sigurno nadahnuti pričama iz NOB-a, poput recimo priče o hrabroj partizanki koja je bacila ćebe iliti deku na gorući tenk (?). Ratnih mitova ima toliko da bi se mogla napraviti jedna čitava kolekcija priča za jednu podeblju knjigu. Ovdje ću predstaviti jedan mit koji se navodno dogodio u Slavonskom Brodu za vrijeme prošlog rata.

Naime, 1992. godine u bosanskoj Posavini odvijale su se borbe između hrvatsko-muslimanskih i srpskih snaga. Upravo je most u Slavonskom Brodu predstavljao ključnu točku komunikacije između bosanske Posavine i Republike Hrvatske (Brod – „vrata Bosne“) i zbog toga je logično bio cilj udara neprijateljske vojske. Zrakoplovi JRV (Jugoslavensko Ratno Vazduhoplovstvo) su 65 puta u 200 naleta borbeno djelovali u periodu od 2. do 8. svibnja 1992. na područje Slavonskog Broda, a od svih ispaljena oko 70% bilo je upućeno na most. [1.] Zanimljivost je da je tada zapovjednik JRV bio general Zvonimir Jurjević, brođanin koji je osobno naredio raketiranje ciljeva u rodnom gradu (postoji priča da je navodno i sam Jurjević upravljao zrakoplovom i raketirao Slavonski Brod kao „primjer“ ostalim pilotima, iako osobno mislim da je prilično nevjerovatno da zapovjednik ratnog zrakoplovstva pilotira zrakoplovom u ratnoj zoni, takve akcije su moguće samo u hollywoodskim blockbusterima). Druga zanimljivost je da su ljetos članovi brodskog Kluba podvodnih aktivnosti “Marsonia” za ronjenja u rijeci Savi u blizini izletišta na Poloju otkrili dio mlaznog motora MiG-a 21, zrakoplova bivše JNA koji je 1992. godine raketirao savski most i Slavonski Brod. Read more

Sovjetska invazija na Jugoslaviju?

Završetkom Drugog svjetskog rata Jugoslavija je ušla u „Istočni“ blok. Međutim, već 1948. dolazi do sukoba Tito-Staljin što je rezultiralo izbacivanje Jugoslavije iz Informbiroa. Jugoslavija je tada suočena s prijetnjom sovjetske intervencije, međutim zapadne sile izdašno pomažu Jugoslaviju gospodarski i vojno s ciljem da pokažu ostalim istočnoeuropskim zemljama da se šizma isplati. Read more

Sovjetska invazija na zapadnu Europu

Završetkom Drugog svjetskog rata svijet globalna politička pozornica se polarizirala na blokove čije su tenzije proizlazile iz razlika gospodarske, političke i ideološke prirode. „Istok“ kojeg je predvodila teritorijalno najveća država svijeta, Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR) na gospodarskom planu je bio blok obilježen planskim-centraliziranim gospodarstvom, politički su to bile države u kojima je vladao komunizam, točnije socijalizam s jednopartijskim sustavom, a ideološki bile su bazirane na marksističkoj filozofiji raznih oblika (poput lenjinizma i maoizma).

„Zapad“ su predvodile Sjedinjene Američke Države (SAD), a obilježje takvih država je bilo u kapitalističkom ustrojstvu gospodarstva, slobodnom tržištu, politički su to države s demokratskim ustrojem, gdje formalno vlada politički pluralizam (sloboda političkog djelovanja) iako su određene forme političkog svjetonazora nailazile na žestok otpor, pa čak i progon (poput komunizma u SAD-u za vrijeme „Lova na vještice“ 50-ih godina prošlog stoljeća). Read more

Tenk M-84

Foto: Đuro Đaković Specijalna Vozila

Temelj tenka M-84 je sovjetski tenk T-72, čija je licenca otkupljena krajem sedamdesetih od Čehoslovačke.  Prvi serijski tenk proizveden je 1984. u tvornici „Đuro Đaković“ otud i oznaka M84. Tank predstavlja evoluciju baznog modela T-72 u sustavima i pojedinostima u kojima je T-72  bio tehnički inferioran prema zapadnim tenkovima. Tako je M84 dobio poboljšani sustav za upravljanje paljbom (SUP), motor od 1000 KS i sustave veze. Napravljeno je nekoliko inačica tenka, između ostalog i M-84AB koja je izvezena u Kuvajt. Posljednja i trenutno najnaprednija inačica je M-84A4 s poboljšanim SUP– om Omega 84.

Tenk M-84A4 podijeljen je i organiziran u tri cjeline: upravljački dio, borbeni dio i motorno – transmisijski dio.

U upravljačkom dijelu nalazi se prostor vozača koji je smješten u prednjem dijelu tenka. U sredini upravljačkog dijela nalazi se sjedalo vozača i sva oprema za nadzor i upravljanje motorom i tenkom, uređaj za dnevno i noćno motrenje. Read more

Sharing Buttons by Linksku