Tag: sssr

Smrt Vladimira Komarova

Autor: Robert Kruwlich

Preveo: jimbo

Posmrtni ostaci Vladimira Komarova u otvorenom lijesu (foto: RIA Novosti/Photo Researchers Inc.)

 

U svemiru je kozmonaut koji orbitira oko Zemlje, uvjeren da se nikada neće vratiti dolje; na telefonu je s Aleksejem Kosiginim – tadašnjem visokim dužnosnikom Sovjetskog Saveza – koji plače zato što i on smatra da će kozmonaut poginuti.

Svemirska letjelica je loše konstruirana, razina goriva je opasno niska; njeni padobrani – iako to još nitko ne zna – neće raditi i kozmonaut  Vladimir Komarov će se, doslovno, punom brzinom zabiti u Zemlju zbog čega će se njegovo tjelo rastopiti pri udaru. Dok juri ka svojoj zloj sudbini, američka prislušna stanica u Turskoj sluša ga dok plače u bjesu „proklinjujući ljude koji su ga  stavilil u skrpanu svemirsku letjelicu.“

Ovaj nevjerovatni tajni događaj smrti ruskog kozmonauta iz 1967. donesen je u novoj knjizi Jamiea Dorana i Piersa Bioznya Starman koja izlazi sljedeći mjesec. Autori temelje svoju priču uglavnom na izvještajima časnika KGB-a Venjmina Ivanoviča Rusajeva i ranim izvještajima Jaroslava Golovanova iz Pravde. Ova verzija – ukoliko je istinita – je i više nego šokantna. Read more

Efekt Homera Simpsona

Černobil – početak kraja

26. travnja 1986. eksplodirao je reaktor 4 u nuklearnoj elektrani Vladimir Iljič Lenjin u tadašnjoj SSR Ukrajini, u blizinu gradova Pripjat i Černobil u neposrednoj blizini granice između SSR Ukrajine i SSR Bjelorusije. Ovaj događaj, koji će se pretvoriti u najveću katastrofu u povijesti čovječanstva slobodno se može i uzeti kao početak kraja SSSR-a. Naime, upravo ova ekološka katastrofa na vidjelo je iznjela sve nedostatke u funkcioniranju socijalističkog sustava, kao i sve mane loše državno upravljane planske ekonomije.

Do eksplozije u reaktoru došlo je nakon eksperimenta koji je trebao biti rutinski, a trebao je pokazati mogu li turbine pri gašenju dati dovoljno energije za hlađenje i održavanje sustava reaktora u slučaju da ne postoji vanjski izvor električni energije, tj. dok se ne upale dizelski agregati. Eksperiment je već ranije uspješno proveden, ali nije dao željene rezultate stoga je ponovljen – što je za krajnji rezultat imalo najveću ekološku katastrofu u povijesti čovječanstva.

Kasnije analize i istrage pokazale su mnoge nedostake: loš dizajn sovjetskih reaktora RBMK-1000, neadekvatni djelatnici elektrane, činjenica da su postojala saznanja o mogućim katastrofalnim posljedicama ovakvog eksperimenta na ovom tipu rekatora kod stručnjaka, ali takve informacije nikada nisu došle do Černobilske elektrane. Nadalje, daljnjem razvoju katastrofe pridonjelo je to da se nije reagiralo na vrijeme, posljedice eksplozije su umanjivane i nisu ni probližno odgovarale stanju na terenu. Također i sovjetsko rukovodstvo nije imalo plan i jasnu strategiju sanacije nastale štete, tako da se čak i razmišljalo o tome da se čeka da sva radioaktivna masa iz reaktora sama ugasi. Sovjetsko rukovodstvo se osvjestilo tek kada je u Švedskoj otkriven visok stupanj radioaktivnosti. Pitanje je koliko bi trajala informacijska blokada i prešućivanje nesreće da nije bilo reakcije iz Švedske. Read more

Sovjetska invazija na Jugoslaviju?

Završetkom Drugog svjetskog rata Jugoslavija je ušla u „Istočni“ blok. Međutim, već 1948. dolazi do sukoba Tito-Staljin što je rezultiralo izbacivanje Jugoslavije iz Informbiroa. Jugoslavija je tada suočena s prijetnjom sovjetske intervencije, međutim zapadne sile izdašno pomažu Jugoslaviju gospodarski i vojno s ciljem da pokažu ostalim istočnoeuropskim zemljama da se šizma isplati. Read more

Sovjetska invazija na zapadnu Europu

Završetkom Drugog svjetskog rata svijet globalna politička pozornica se polarizirala na blokove čije su tenzije proizlazile iz razlika gospodarske, političke i ideološke prirode. „Istok“ kojeg je predvodila teritorijalno najveća država svijeta, Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR) na gospodarskom planu je bio blok obilježen planskim-centraliziranim gospodarstvom, politički su to bile države u kojima je vladao komunizam, točnije socijalizam s jednopartijskim sustavom, a ideološki bile su bazirane na marksističkoj filozofiji raznih oblika (poput lenjinizma i maoizma).

„Zapad“ su predvodile Sjedinjene Američke Države (SAD), a obilježje takvih država je bilo u kapitalističkom ustrojstvu gospodarstva, slobodnom tržištu, politički su to države s demokratskim ustrojem, gdje formalno vlada politički pluralizam (sloboda političkog djelovanja) iako su određene forme političkog svjetonazora nailazile na žestok otpor, pa čak i progon (poput komunizma u SAD-u za vrijeme „Lova na vještice“ 50-ih godina prošlog stoljeća). Read more

Sharing Buttons by Linksku