Tag: glazba

Ko to tamo peva?

turbo-folk_cr

Po meni dva momenta se mogu uzeti kao točke koje su najavile razvoj balkanske turbo-folk kulture u main-stream: prvi je onaj spektakularan dolazak Lepe Brene na koncert helikopterom, i to ni više ni manje nego u Bugarskoj, na stadionu u Sofiji, što samo pokazuje da će ta kultura kasnije premašiti i granicu tadašnje SFRJ. Uglavnom, poanta je u tome da se zvijezde mainstreama, a ne subkulturnih pojava spuštaju helikopterima na koncerte. Drugi moment je spot koji je Željko Pervan 1989. snimio na OTV-u, turbo-folk obradu pjesme „Serbus Zagreb“. Time je, svjesno ili nesvjesno, proročki najavio kao u ‘Oklopnjači Potemkin’ revoluciju koja nadolazi. No osim proročke najave, prava poanta se krije zapravo u njegovoj namjeri da turbo-folk izvrgne ruglu, što on čini na jedan odličan način koji će kasnije koristiti mnogi – snimanjem samih narodnjaka. No to nije toliko bitno koliko sama činjenica da će turbo-folk uvijek biti podvrgnut kritici, kako na kraju krajeva i dolikuje svemu – da se propitkuje, ispituje, kritizira.

Turbo-folk je uvijek bio predmet žestokih kritika i napada, pa moram priznat da sam i ja, kada sam bio mlađi bio grlati kritičar i napadač na turbo-folk i sve što dolazi s tim pojmom u paketu. U vremenu kada se formira čovjekov afinitet za neku vrstu glazbe ja sam spletom raznih okolnosti došao u tabor rokera i metalaca koji su uvijek tradicionalno žestoko bili protiv turbo-folka. Kada je čovjek mlad normalan je i shvatljiv njegov bunt, kao i žestoko odbacivanje mnogih stvari koje mu se nameću. No sad eto više nisam toliko mlad da bih bio u prvim redovima linča na turbo-folk, sada sam u fazi kada osjećam apsolutnu ravnodušnost prema tom žanru i kompletnoj toj kulturi. Na kraju krajeva – ko voli nek izvoli. Upravo iz tog razloga, zbog tog ličnog pomaka htio bih ukazati na neke stvari koje se događaju u zadnje vrijeme. Read more

Kulturno bratstvo-jedinstvo ili borba za kulturnu hegemoniju?

Banja Luko i ta tvoja sela...

Govori hrvatski da te cijela Srpska razumije!

Prije tri godine Hrvatski kulturni centar u Banjoj Luci je odlučio držati tečajeve hrvatskog jezika. Na tečaj se prijavilo 30 polaznika, mladih srpske nacionalnosti što je dakako uvelike iznenadilo djelatnike HKC-a. Naravno da se odmah postavljalo pitanje na svim stranama da kako je moguće da srpska omladina uči hrvatski jezik u kulturnom, administrativnom i političkom, pa ako i hoćete duhovnom središtu Republike Srpske?

Nekada je Banja Luka bio grad s nezanemarivim postotkom hrvatskog življa, koji će biti, sada već se sigurno može reći, nepopravlijvo uništen za vrijeme rata kada počinje sustavan progon Hrvata i Bošnjaka iz grada u kojem je osnovana Srpska Republika Bosna i Hercegovina (kasnije samo Republika Srpska).

No da se vratimo na predratnu Banju Luku. Grad se nalazi na takvom strateškom području da je uvelike bio povezan sa Hrvatskom. Do hrvatske granice (Bosanska Gradiška/Stara Gradiška) udaljen je 30-ak kilometara, a od Zagreba je udaljen možda sat, sat i pol vožnje automobilom. Zbog tih razloga Banja Luka je uvijek na neki način bila naslonjena na Hrvatsku, pogotovo ako se uzme u obzir da se brže može doći do Zagreba nego do Sarajeva ili Beograda. Read more

Da, imamo mlade nade moderne tambure…

Elem, pisao sam prošli puta o tamburaškoj glazbi pa nema razloga zashto ne bi nastavio i dalje. Moderna tambura je relativno kompleksan pojam koji zahtjeva puno promišljanja.
Davne 1998. godine, sada pokojni Hrvoje Majić iz tadašnjih Zlatnih Dukata (današnji Najbolji hrvatski tamburaši)  napravio je revolucionarni pomak i snimio je album “Tambura u svijetu klasike” gdje je obradio nekoliko klasičnih kompozicija u aranžmanu za tambure (“Ples sa sabljama”, arija iz opere “Carmen” itd…), što nama tamburašima nije bilo strano (Svi tamburaški orkestri koji su držali do sebe su svirali klasične stvari), ali je prvi puta netko snimio u studiu, i pustio diljem Hrvatske pa i šire (op.a. navodno je taj album svojevremeno bio veliki hit u Japanu).

Prije “Tambure u svijetu klasike” bio je pokušaj ali vjerovatno ne toliko “guran” kao Hrvojev, (jer su Zlatni Dukati bili broj 1 valjda svih lista) brodskog tamburaškog banda Berde Band koji su još davnije 1993. snimili album “Evergreen” sa svakakvim instrumentalima od klasičnih do modernih; doslovno od plesa sa sabljama do klasika latinoameričke glazbe (Besame mucho) pa sve do La Bambe.
Ali još jedanput –  taj album nije toliko guran u medije pa je praktički ostao nezapažen za šire ljudske mase. Read more

Slavonske Lole “Ispod mjeseca”

Evo dobih i ja naredbu od allmightya editor in chief-a milog mi kuma od klinca ne bi li preslušao i napisao recenziju novog albuma od Slavonskih Lola kodnog imena “Ispod mjeseca”, ali i osvrt na tamburašku glazbu u današnje vrijeme. Pa da krenemo kratko seciranje, elem, Slavonske Lole kao lole moram priznati da nisam ništa više ni manje očekivao (dobro možda još jednu u stilu “Duša bećarska” za sitne sate)…

Zapitajmo se što se promijenilo u dva albuma, imamo par laganica u stilu “Sve je ona meni”, “Prijatelju nije lako”, pa onda nekakve kvazi patriotske u stilu “Graničari pokraj rijeke Save” (op. a. “Zrinsko frankopanska (dva lava)”), na kraju albuma nekakva polka (nekad bio drmeš). Istina velik korak za Lole; ubacili su nekakav pokušaj proboja na malo modernije tržište sa pjesmom koju su izvodili na ovogodišnjim Zlatnim žicama Slavonije u Požegi (“Ljubavi moja jedina”), ali đaba… Read more

Više i od jela i od pića, volim društvo brkatih mladića!

Brkovi – Društvo brkatih mladića, 2010.

Kada se prije 2 godine pojavio album Undergrand, novosadskih virtuoza Pero Defformero, mnogi su poput mene (barem se nadam) dobili ponovno vjeru u posrnulu mušku glazbu. Kada sam čuo prve taktove pjesme „Došli smo do kraja puta“, a potom i prve riječi na stolu je prazna čaša u kafani dim/ vino pijem, tugu krijem, ti si opet s njim/ došli smo do kraja puta naše ljubavi/ srušila si moje snove/ što me ostavi, jednostavno sam znao da više ništa neće biti kao prije. Pero Defformero je tako do sada postao balkanski fenomen poznat od Sofije do Sutle koji je pronašao put do mnogih mladića poput mene – dugokosih kafanskih ljudi.

Read more

Sharing Buttons by Linksku