Tag: filozofija

Smrt filozofije (teologije) 20. stoljeća

ddv267200027x46oc (1)

(Iz uvoda knjige Paul’s New Moment – Continental Philosophy and Future of Christian Theology autora Johna Milbanka, Slavoja Žižeka i Crestona Davisa, preveo Vanja Mirosavljević)

Po Alainu Badiou, suvremena filozofija uzima tri različite orijentacije:[i] hermeneutička filozofija (Heidegger i Gadamer) u kojoj je zadatak filozofije u činu tumačenja, tj., otkrivajući značenje u lingvistički nejasnom horizontu egzistencije; analitička filozofija (Wittgenstein i Carnap), u kojem je zadatak filozofije vladati pravilom jezika, koji je umanjen pitanjem što se može reći koherentno i/ili smisleno u propozicijskoj formi koja sama može razaznati istinu od netočnosti; i postmoderna filozofija (Derrida i Lyotard), u kojoj je zadatak filozofije odlučan čin destabiliziranja temelja modernosti, od istine, i od čistih akcija razmišljanja i političkog subjekta.[ii] Pokušaj svakog od ova tri suparnička zadatka filozofije da nametne svoju procesnu „paradigmu“ dostiže malo više nego nametanje gole sile na „tržištu ideja“. Ovo se potvrđuje u stvarnost gdje se filozofija više ne smatra kao tražiteljica istine svijeta i time je smanjena na ograničenu sferu, koja samo osigurava neprekinut protok kapitalističkih tržišta. Istina kao filozofska kategorija time postaje porobljena od strane nemislećih tržišta kapitalizma: filozofija u službi baruna razbojnika. Instanciranje istine time je brutalno reducirana na vježbanje čiste i posredničke sile u različitim područjima svijeta. Read more

Da li je uopće bitno?

Autor: Peter Singer

Preveo: jimbo

Mogu li moralni sudovi biti istiniti ili lažni? Ili je etika, u biti, jednostavno subjektivna stvar koju biraju pojedinci, ili se možda odnosi na kulturu društva u kojem se živi? Možda smo upravo pronašli odgovor.

Među filozofima gledište da moralni sudovi iskazuju objektivne istine nije aktualno od 30-ih godina prošlog stoljeća, kada su logički pozitivisti konstatirali da, zbog nemogućnosti provjeravanja istine moralnih sudova, oni nisu ništa drugo nego izraz naših osjećaja ili stavova. Tako, npr., kada kažemo: „Ne bi smio udariti to dijete“, mi zapravo izražavamo naše neslaganje da se udari dijete, ili ustrajanje da se prestane s udaranjem dijeta. Ne postoji istina vezana uz ovu materiju da li je pogrešno ili nije udariti dijete.

Iako je ovo viđenje etike često bilo dovođeno u pitanje, mnogi prigovori su dolazili od religioznih mislioca koji se pozivaju na Božje zapovijedi. Takvi argumenti imaju ograničeni odziv u većinskom sekularnom svijetu Zapadnjačke filozofije. Druge obrane objektivne istine u etici se nisu pozivale na religiju, ali nisu mogle napraviti manevarski prostor u prevladavajućem filozofskom ozračju. Read more

Sharing Buttons by Linksku