Tag: fašizam

Druga, bosanskohercegovačka mladost čike Adolfa

Nije čudo što u novije vrijeme holivudski redatelji i glumci, Brangeline i Tangerine, otkrivaju Bosnu i Hercegovinu kao zlatni rudnik svježih tema za nove filmove. Jer naša zemlja je zemlja čudesa u kojoj je doista sve moguće. Onoga što je kod nas moguće, i što se smatra normalnim, postidjeli bi se i najmaštovitiji redatelji znanstvene fantastike. U širokom arsenalu mogućeg i nemogućeg kod nas je nedavno svoj medijski prostor zaslužila i za naše prostore primjerena interpretacija nacional-socijalizma.

Pa ako je Führer ostao ugodno iznenađen nakon što je Oslobođenje feljtoniziralo opskurnu knjigu Admira Pozderovića, koja donosi nova, originalna rješenja židovskog pitanja, njegovoj sreći nije bilo kraja nakon što je u bh. dvotjedniku Start pročitao anonimni razgovor na pune četiri stranice sa „Rasistima i nacionalistima kojima je Bosna sve“, s Bosanskim Pokretom Nacionalnog Ponosa. Adolfovi maleni švalerski brčići zadovoljno su zatitrali zbog laskavih komentara upućenih njemu, Himmleru, SS „Handžar diviziji“. Read more

Stazama liberalnog fašizma

Danas većina pod pojmom liberalizma shvaća svjetonazor koji bi se ukratko mogao opisati kao poštivanje čovjekove slobode, individualnosti, autonomije, ljudskih prava uopće, demokracije i ostalih stečevina čovječanstva uobličenih nakon Francuske Revolucije. Težište napora današnjeg liberalizma je naglasak na pravima manjina: etničkih, rodnih, spolnih itd. Liberalizam u ekonomskom smislu se zalaže za slobodu tržišta i minimiziranje uloge države u gospodarskim procesima i protoku kapitala. Time je gospodarski liberalizam supstrat na kojem raste politički liberalizam.

Pod pojmom fašizma prvo što većini padne na pamet su totalitarističke strahovlade i ideologije iz prve polovice 20. stoljeća, poglavito nacističke Njemačke i fašističke Italije, pa i militarističkog Japana (za vrijeme Drugog svjetskog rata udruženih u savez Sila Osovine: Berlin – Rim – Tokio)., iako su postojale i druge fašističke zemlje (Franckova Španjolska, zatim kvislinške tvorevine poput NDH), kao i zemlje koje su inkorporirale glavna obilježja takvih režima i ideologije (Južna Amerika). Neka od glavnih obilježja su gušenje građanskih sloboda, rasna politika, eugenika, pozivanje na dostojanstva i časti utemeljenih na slavi antičkih carstava, nacionalna čistoća, progon političkih protivnika, itd. Fašizam je kao pokret bio reakcija na krizu kapitalističkog građanskog društva s početka 20. stoljeća. Read more

Sharing Buttons by Linksku