Tag: domovinski rat

Njegovo Veličanstvo AK

Avtomat Kalašnjikova jedno je od najuspješnijih i najraširenijih oružja ikada. Pušku je dizajnirao Mihail Timofejevič Kalašnjikov. U uporabi je diljem svijeta, čak i nakon više od pola stoljeća razne inačice se i dalje proizvode i koriste u mnogim zemljama. Iako  nikada nije imala  vrhunsku ergonomiju i preciznost kao neka druga jurišna oružja, puška je postala ikona mnogih krvavih sukoba druge polovice dvadesetog stoljeća. Robusna, jednostavna za uporabu i jeftina za proizvodnju u milijunskim primjercima puška je prešla put od simbola komunističkih armija u Hladnom ratu, simbola revolucije i raznih oslobodilačkih pokreta i simbola međunarodnog terorizma i kriminala. Read more

Urbani mit: Ruski manevar

Posebna podskupina balkanskih urbanih mitova čine mitovi iz rata koji su, povijesno gledano, sigurno nadahnuti pričama iz NOB-a, poput recimo priče o hrabroj partizanki koja je bacila ćebe iliti deku na gorući tenk (?). Ratnih mitova ima toliko da bi se mogla napraviti jedna čitava kolekcija priča za jednu podeblju knjigu. Ovdje ću predstaviti jedan mit koji se navodno dogodio u Slavonskom Brodu za vrijeme prošlog rata.

Naime, 1992. godine u bosanskoj Posavini odvijale su se borbe između hrvatsko-muslimanskih i srpskih snaga. Upravo je most u Slavonskom Brodu predstavljao ključnu točku komunikacije između bosanske Posavine i Republike Hrvatske (Brod – „vrata Bosne“) i zbog toga je logično bio cilj udara neprijateljske vojske. Zrakoplovi JRV (Jugoslavensko Ratno Vazduhoplovstvo) su 65 puta u 200 naleta borbeno djelovali u periodu od 2. do 8. svibnja 1992. na područje Slavonskog Broda, a od svih ispaljena oko 70% bilo je upućeno na most. [1.] Zanimljivost je da je tada zapovjednik JRV bio general Zvonimir Jurjević, brođanin koji je osobno naredio raketiranje ciljeva u rodnom gradu (postoji priča da je navodno i sam Jurjević upravljao zrakoplovom i raketirao Slavonski Brod kao „primjer“ ostalim pilotima, iako osobno mislim da je prilično nevjerovatno da zapovjednik ratnog zrakoplovstva pilotira zrakoplovom u ratnoj zoni, takve akcije su moguće samo u hollywoodskim blockbusterima). Druga zanimljivost je da su ljetos članovi brodskog Kluba podvodnih aktivnosti “Marsonia” za ronjenja u rijeci Savi u blizini izletišta na Poloju otkrili dio mlaznog motora MiG-a 21, zrakoplova bivše JNA koji je 1992. godine raketirao savski most i Slavonski Brod. Read more

Osloboditeljska akcija Bljesak – dodatak

Nakon osloboditeljske akcije „Bljesak“ u svibnju 1995., u kojoj je HV oslobodio 600 km2 do tada okupiranog područja zapadne Slavonije, odlukom Skupštine  tzv.  RSK oformljena je “Komisija za utvrđivanje uzroka i načina pada zapadne Slavonije”. Komisiju su činili ministar unutrašnjih poslova tzv. RSK Slobodan Perić, novi komandant 18. korpusa SVK, pukovnik Slobodan Perić,  potpredsjednik Skupštine RSK Borislav Bogunović, pripadnik MUP-a RSK Krste Žarković i načelnik bezbednosti 18. korpusa SVK, potpukovnik Jurica Šajatović. Zadatak komisije bio je utvrditi na temelju dostupnih izvještaja odgovornost civilnih i vojnih vlasti za katastrofalan poraz na području zapadne Slavonije. Komisija je zaključila da je za pad zapadne Slavonije odgovoran sam vrh civilnih i vojnih vlasti tzv. RSK na čelu sa predsjednikom Milanom Martićem i generalom Milanom Čeleketićem. Navodna  izdaja tzv. RSK od strane Savezne Republike Jugoslavije i Republike Srpske, samo su pokušaji opravdavanja za poraz i prikrivanje nesposobnosti vlasti RSK. Nesposobnost da stvore i organiziraju državu vrh RSK je prikrio je optužbama o tuđoj izdaji. Izvještaj je prvoklasan dokument pisan objektivno od strane samoga neprijatelja koji u njemu priznaje poraz i stvaran odnos  snaga na bojnome polju u korist HV. Izvještaj je najvjerojatnije dospio u hrvatske ruke nakon srpskog poraza u akciji „Oluja“ kada su pobunjeni Srbi bježeći ostavili kompletnu arhivsku građu RSK. Izvještaj se danas nalazi u posjedu Hrvatskog memorijalno dokumentacijskog centra  domovinskog rata u Zagrebu.

Ovdje donosimo prijepis dokumenta transkribiranog na latinicu, kao i scan originala.  Read more

Osloboditeljska akcija Bljesak – četvrti dio

Rudolf Perešin

Rudolf Perešin

Tijekom drugog dana oslobodilačke operacije „Bljesak“ srpska protuzračna obrana (PZO) oborila je Rudolfa Perešina u njegovom zrakoplovu MIG – 21  bis. Perešin je bio prvi hrvatski pilot koji je prebjegao zrakoplovom iz JNA. Tijekom izvidničkog leta 25. listopada 1991. godine, kad se JNA otvoreno stavila u službu velikosrpske politike, prebjegao je s vojnog aerodroma Željava kod Bihaća na aerodrom kod Klagenfurta u Austriji. Nakon što je sletio svojim zrakoplovom austrijskim vlastima je izjavio: “Hrvat sam i neću pucati na vlastiti narod.“ Nije zatražio politički azil već se vratio u Hrvatsku te se aktivno uključio u njenu obranu. U Glavnom stožeru HV – a izjavio je: „Učinio sam samo ono što mislim da je dužnost svakog građanina Hrvatske. Svatko tko Hrvatsku smatra svojom domovinom treba pridonijeti borbi za slobodu. Pravi su heroji u Vukovaru i na drugim borbenim linijama, no za mnoge od njih nikada se neće ni čuti.“ Ovim činom Perešin je zadao veliki moralni udarac JNA. Njegov primjer slijedili su piloti Ivan Selak, Danijel Borović i Ivica Ivandić koji su svojim MIG – ovima 21 prebjegli iz JNA.

Nakon što je oformljena prva eskadrila lovačkih zrakoplova HRZ i PZO, Perešin je postavljen za zapovjednika. Kao zapovjednik sudjelovao je u svim borbenim akcijama HRZ – a. Read more

Osloboditeljska akcija Bljesak – treći dio

Karta operacija

Početak operacije ”Bljesak”

Srbi su 24. travnja 1995. godine zatvorili promet na okupiranome dijelu autoceste. Povod zatvaranju bilo je srpsko protivljenje odrednicama Gospodarskog sporazuma prema kojem je nekontrolirani promet putnika i roba između Republike Srpske Krajine i Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) bez suglasnosti hrvatskih vlasti bio nemoguć. Okupacijske vlasti RSK smatrali su to narušavanjem njihove samoproglašene neovisnosti [1].

Glavni hrvatski pregovarač s okupacijskim vlastima RSK, Hrvoje Šarinić, izjavio je da će ukoliko autocesta ne bude otvorena do 25. travnja u šest sati ujutro, hrvatska policija promet uspostaviti silom. Autocesta je otvorena 25. travnja za promet. Istoga dana okupiranu Zapadnu Slavoniju posjetili su predsjednik RSK Milan Martić i načelnik GŠ SVK Milan Čeleketić, koji su na više javnih skupova pokušali smiriti uznemirene Srbe. Izjavama da je SVK spremna za obranu čak i da vrati dio izgubljenih područja, stvoren je lažni osjećaj sigurnosti kod stanovništva. Read more

Osloboditeljska akcija Bljesak – drugi dio

Vanceov mirovni plan i dolazak snaga UN – a

Cyrus Vance

U Sarajevu je 2. siječnja 1992. potpisan bezuvjetan prekid vatre na prostorima Hrvatske. Sporazum su potpisali Gojko Šušak u ime Hrvatske, Cyrus Vance u ime međunarodne zajednice, te general potpukovnik Andrija Rašeta u ime JNA [1]. Potpisivanje primirja dogovoreno je 23. studenoga u Ženevi između predsjednika Franje Tuđmana i  Slobodana Miloševića, te generala Veljka Kadijevića. Dogovor je predviđao raspoređivanje mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UN), razoružavanje sukobljenih strana i povlačenje JNA iz Hrvatske.

Okupirana područja proglašena su United Nations Protected Areas (UNPA zone). U Hrvatskoj su bila predviđena tri UNPA područja: Zapadna Slavonija, Istočna Slavonija i Krajina. Dijelove UNPA u Zapadnoj Slavoniji činile su općine: Daruvar, Grubišno Polje, Pakrac, zapadni dijelovi općine Nova Gradiška i istočni dijelovi općine Novska [2].

Vijeće sigurnosti UN – a 21. veljače usvojilo je „rezoluciju 743“, kojom je određeno osnivanje United Nations Protection Forces (UNPROFOR – a) u svrhu provođenja Vanceovog mirovnog plana. UNPROFOR  je zaštićena područja podijelio na četiri sektora. Sektor „Istok“ obuhvaćao je područje Baranje, istočne Slavonije i zapadnog Srijema. Sektor „Zapad“ obuhvaćao je dijelove zapadne Slavonije pod srpskim nadzorom i područja koje su hrvatske snage oslobodile. Sektor „Sjever“ obuhvaćao je područje Banije i Korduna. Sektor „Jug“ obuhvaćao je područje Like i Dalmacije [3]. Read more

Osloboditeljska akcija Bljesak – prvi dio

Hrvatska povijesna znanost nije se sistematičnije bavila osloboditeljskom akcijom „Bljesak“ a hrvatska javnost upoznata je samo konačnim ciljem akcije koji je bio potpuno oslobođenje do tada okupiranog područja Zapadne Slavonije i otvaranja autoceste Zagreb – Lipovac. Vojni aspekt operacije, pripreme, početak, tijek i smjerovi napada upotrijebljenih vojnih snaga i danas su relativna nepoznanica. Ovom radnjom pokušao sam ukazati na  važnost akcije kao prve takve akcije širih razmjera po broju angažiranih vojnika i materijalno – tehničkih sredstava protiv neprijatelja. Read more

Sharing Buttons by Linksku