Tag: crkva

Ivica Šola: Mediji u Hrvatskoj i problem novog jednoumlja

Prepiska predavanja dr. Ivice Šole na temu “Mediji u Hrvatskoj i problem novog jednoumlja” održanog na tribini u organizaciji Studentskog pastorala Zagreb

Capture

MEDIJI U HRVATSKOJ

 Što se tiče tiskanih medija, ono što se događa 91. za sve je bio šok. Sloboda je inače šok. Zna se da zatvorenici kad ih se pusti iz zatvora, pogotovo dugogodišnji zatvorenici, imaju problem socijalizacije. Postoji problem nekih ljudi koji se čak žele vratiti nazad u zatvor, jer su tamo navikli na jednu rutinu. Slično je s društvom koje je dugo desetljeća – pa tako i mediji – bilo pod paskom jedne stranke odnosno partije, gdje novinarstvo praktično nije postojalo u smislu kako je u to vrijeme poznavao slobodni Zapad – pluralizam mišljenja, pluralizam stavova. Dolazi 91. Kao što smo trebali učiti demokraciju, trebali smo učiti i medije. Događaju se prve privatizacije. Prva privatizacija – opet naglašavam da najbolje poznajem tiskane medije – je privatizacija Večernjeg lista koji je prodan zakladi Styria za 22 milijuna maraka, a udio Vipneta koji je u to vrijeme Večernji list imao prodan je kasnije za 30 milijuna eura. Što to govori? To govori kao da ja vama prodajem auto i dam vam još 10.000 eura. Je li to dobra prodaja? Nije to dobra prodaja. Ja nisam ovdje ni istražitelj ni državni odvjetnik, nego samo želim reći kako su mnoge stvari nakon dolaska slobode – kako je medij glavno sredstvo utjecanja na javnost – sav kapital, sva politika prvo je trebala zaskočiti na medije, stvoriti svoju medijsku mrežu. U tom smislu i izvanjskim igračima, bez obzira koje provenijencije bili – bilo je naravno što je potpuno razumljivo – prvo doći u posjed medija. Večernji list se kasnije razvija kako se razvija, a paralelno s njim nastaje i jedan drugi medij također opterećen nekakvom hipotekom – to je Europa Press Holding – odnosno Jutarnji list. Kada je Ivo Pukanić u prvom broju Republike izašao s aferom Grupo u kojoj tvrdi – Grupo je naziv te afere a upućuje na mafiju, da se radi o udruživanju, tko je peti ortak, mnogi se sjećaju te priče – ali je gospodin Pavić vrlo brzo pušten iz zatvora i rečeno je da od afere Grupo nema ništa, da je to sve, kolokvijalno govoreći, OK, ali zadnjih godina, kako su sve novine pale u veoma velike probleme, vidjelo se da Miroslav Kutle, koji je bio spominjan od Pukanića kao jedan od tih ortaka, a riječ ortak opet rabi se u kriminalnom kontekstu – da je ipak potraživao neke novce od Pavića. To znači da afera Grupo nije bila baš izmišljena, iskonstruirana afera. Ja sada ovdje ne ću ulaziti u dubinu i širinu toga. Ono što vam želim reći je da se oko medija i u jednom i u drugom slučaju dakle vrti veliki novac i utjecaj, i mi ni jednu ni drugu privatizaciju – nastanak medija – nikada nismo do kraja istražili niti imamo nekakav definitivni pravorijek, pa ne ću ni ja ovdje biti neozbiljan i špekulirati dodatno. Uglavnom vidimo da su se i oko privatizacije Večernjeg lista i oko nastanka Europa Press Holdinga događale mnoge čudne stvari. Kako znate bilo je tu i bomba pod automobilom, kao i u slučaju Pukanićevog medijskog carstva – dakle uvijek su tu bombe, svakakve priče, ali nikada nismo dobili nijedan epilog.  Read more

Hrvatska: zemlja očaja?

oc1Fotografija: Zvonimir Barišin/Cropix

Da iskren budem, ne razumijem zašto je prosječan čovjek toliko samodestruktivan. Zadnjih mjesec dana fasciniran sam tome činjenicom. Dopisujem se s jednom strankinjom, njoj ne cvatu ruže. Kaže mi, onako poluironično, da smo mi, naše generacije iz osamdesete, sirotinja jer je tako prirodni odabir odlučio. Autor ovih redaka ima zanimljiv odnos spram evolucije. Prihvaćam je u smislu da je stvarno vidljiv razvoj pojedinih vrsta. Ali čovjek se održao kontra svake logike evolucijskog procesa. Tjelesno slab, često lud u glavu, s nekim svojim čudnim stremljenjima. Poezija se ne može evolucijski objasniti. Umjetnost nema veze s evolucijom. Pojam vječnosti, od kojega mene često boli glava, ne može biti povezan s evolucijom. Jednostavno, odbijam vjerovati da smo tek nasumični zbroj okolnosti i da je zakon vjerojatnosti gospodar sudbine. Read more

Postanak i uloga hrvatskih nacionalnih mitova #4

Dio četvrti: Mitovi hrvatskog katoličanstva

poruka-splita-kraljice-hrvata-sacuvaj-nas-ulaska-eu-slika-286599

Na početku prošlog članka govorili smo o dvjema oprečnim putanjama (jugoslavenskoj i hrvatskoj različitoj od srpske) hrvatskih nacionalnih narativa, i o tome kako je pobijedila druga, ona o samostalnom hrvatskom identitetu. Bitnu ulogu u pobjedi i učvršćivanju te opcije o samostalnom hrvatskom identitetu odigrala je Katolička crkva u Hrvatskoj. I ta katolička komponenta unutar hrvatskog nacionalnog narativa rezultirala je stvaranjem nekih mitova.

Jedan takav je mit o „Fidelissima advocata Croatiae“ („najvjernija zagovornica Hrvatske“), odnosnoj Blaženoj Djevici Mariji kao „kraljici Hrvata“. Zdravom vjerniku upućenom u Sveto Pismo odmah upada u oči: na kojoj osnovi osim tradicionalne pučke pobožnosti se može govoriti o Djevici Mariji kao kraljici jednog naroda? Bilo kako bilo, Crkva je uvijek nastojala osnažiti kult Djevice Marija kao glavnog vjerskog i nacionalnog simbola katoličke Hrvatske. Kult Djevice Marije sa svetištem u Mariji Bistrici mnogo je pridonio učvršćivanju svijesti o konstantnoj potlačenosti Hrvata i potrebi za otporom. Sličnu funkciju imalo je i Međugorje u Hercegovini, koje svaki dan doživljava Gospina ukazanja na kojima okupljeni dobivaju i upute s neba kako se boriti protiv modernizma, komunizma i četvrtog modula zdravstvenog odgoja. Ovdje se naravno ne želi dati cjelovit sud o tim svetištima, to je predmet nekih drugih tekstova, nego samo o manipulacijama i iskorištavanjima popularnosti tih svetišta u neke političke svrhe. Znakovito je reći i kako je vlada NDH, ne pretjerano prijateljska prema Katoličkoj crkvi, iz svojih interesa podržala ideju da se marijansko svetište u Mariji Bistrici proglasi nacionalnim svetištem Hrvatske. Danas je u Hrvatskoj čak 1162 vjerskih objekata i osam katedrala posvećeno Djevici Mariji, a držanje Majke Božje za kraljicu Hrvata našlo je svoj izraz i u pučkoj pobožnosti i u crkvenim pjesmama koje se i danas rado pjevaju. Read more

Što možemo očekivati od Castrovog povratka vjeri – postoji li mogućnost da u budućnosti vidimo koaliciju socijalizma i kršćanstva?

Vijest o povratku najpoznatijeg živućeg komunista u Katoličku Crkvu me podsjetila na jedan stari vic o komunistu i zagrobnom životu. Nakon smrti komunist je otišao Bogu na sud. Proučivši dobro život i djelo komuniste Bog mu je rekao: „Nisi bio loš čovjek. Napravio si dosta za čovjeka i društvo, ali zbog tvog militantnog ateizma i negiranja postojanja mene jednostavno te ne mogu primiti u raj, stoga ćeš morati ići u pakao.“ Tako je komunist poslan u pakao. Nakon određenog vremena Bog je odlučio da posjeti komunistu u pakao. Kada je došao u pakao imao je što i vidjeti – modernizacija, urbanizacija, uređeni zdravstveni i socijalni ustroj. Bog začuđeno upita Sotonu: „Što je ovo?“. – „Ne pitaj“ – odgovori mu Sotona – „sve je to djelo onog tvog komuniste.“ Nakon kratkog razmišljanja Bog odluči da uzme komunistu u najam – pošto bi mu mogao malo pomoći u raju. Kako je prošlo dogovoreno vrijeme, a komuniste nije bilo nazad u paklu, Sotona se uputi k rajskim vratima. Pokuca, a otvori mu Bog: „Što hoćeš?“. „Gospodine Bože…“ – započne Sotona, a Bog ga prekine: „Kao prvo i prvo, ja nisam Gospodin nego Drug, a kao drugo ja vjerojatno ne postojim“.

Povratak Fidela Castra u katoličku vjeru mnogi su različito prokomentirali. Neki smatraju da je to istinsko obraćenje, milost Božja, drugi smatraju da se radi o jednostavnom političkom triku, treći su razočarani odbacivanjem jednog od komunističkih ideala – ateizma, tj. anti-teizma… Ovdje ne pokušavam iznijeti svoje viđenje motiva Castrovog obraćenja, niti to smatram prikladnim, ali svakako nije zgoreg ukratko analizirati moguće posljedice ovog čina za Kubu. Read more

Stav Vatikana o svećenicama izazvan u tri zemlje

Autorica: LAURIE GOODSTEIN

Preveo: JIMBO

Fotografija preuzeta s nytimes.com, foto: Robert A. Pohowsky

Više od 150 rimokatoličkih svećenika u Sjedinjenim Državama je potpisalo izjavu u kojoj se daje potpora kolegi kleriku koji je pred otpustom zbog sudjelovanja u obredu u kojem se navodno zaređivala žena za svećenicu, protivno crkvenom naučavanju.

Akcija američkog svećenstva bliska je „Pozivu na neposluh“ izdanom u Austriji prošli mjesec  koje je potpisalo više od 300 svećenika.  Zapanjili su svoje biskupe proglasom od sedam točaka u kojem se među ostalim nalazi promicanje svećenstva za žene i oženjene muškarce, kao i promicanje javne molite za „crkvenom reformom“ na svakoj misi.

U Australiji, Nacionalno Vijeće Svećenika je nedavno izdalo žučnu obranu Toowoombanoskog biskupa, koji je izdao pastoralno pismo u kojem stoji da bi on, zbog ozbiljnog nedostatka svećenika, zaređivao žene i oženjene muškarce „ukoliko bi to Rim dopustio“. Nakon istrage, Vatikan ga je prisilo da odstupi.

Dok se ove različite radnje teško mogu pripisati kleričkoj pobuni i malo vjerojatno da će rezultirati promjenom, crkveni učenjaci primjećuju da je ovo prvi put da se skupina svećenika u nekoliko država  solidarizirala s onima koji izazivaju Crkvu da promisli samo-muško celibatersko svećenstvo. Read more

Pošto papa?

Prije nekog određenog vremena velika prašina se digla oko potencijalne marketinške akcije koja je za cilj imala ateiste u Hrvata jasnije afirmirati na ideološkom tržištu. Po uzoru na ateiste Velike Britanije, koji su platili reklame na autobusima u Londonu na kojima je pisalo: „There’s probably no God. Now stop worrying and enjoy your life“ (Bog vjerovatno ne postoji. Stoga prestanite brinuti i uživajte u životu) hrvatski ateisti su htjeli platiti reklame na zagrebačkim tramvajima na kojima bi pisalo: „Nema B/boga – nema gospodara“. Naravno, velika se buka digla po tom pitanju od turbo-katolika, katolika, obraćenika, vjernika preko humanista do agnostika i ateista. ZET je odbio mogućnost da na tramvajima nosi takve natpise strahujući od eventualnog pada prometa jer je veliki broj ljudi najavio bojkot vožnje u prometalima koji bi nosili tu reklamu. Read more

Sharing Buttons by Linksku