Tag: cia

Najopasniji čovjek Europe – mit i propaganda od Goebbelsa do ORF-a i ZDF-a

000_1621

Otta Skorzenya je titulom najopasnijeg čovjeka u Europi krstio Goebbels da bude arhetip novog njemačkog junaka. Izrazito visok, s karakterističnom posjekotinom na licu koju je zaradio na mačevalačkom dvojbu kao student a zbog koje su ga Amerikanci zvali „scarface“. Čini se da je sam Hitler vjerovao u Skorzenyeve super-moći jer kad god ga je zemljak slao na „misiju izuzetne važnosti“, govorio bi mu da će uspjeti. I zaista, od svih operacija koje su obavljali Skorzenyevi komandosi, a u kojima je izravno na terenu sudjelovao sam Skorzeny bile su uspješne. Ipak, bile su samo dvije takve akcije – oslobađanje Mussolinija iz zarobljeništva na vrhu Alpa i otmica sina mađarskog regenta Horthya uz puč u Budimpešti.

Skorzeny je jednako tako bio popularan i među svojim neprijateljima. Među Amerikancima su se prepričavale legendarne priče o podvizima SS komandosa, a sovjetski NKVD je u svoju fabriciranu priču o atentatu na veliku Trojku (Staljin-Roosevelt-Churchill) ubacio Skorzenya ne bi li priča dobila na težini i važnosti. Poslije rata u socijalističkoj Jugoslaviji je u povijesnim udžbenicima pisalo da je Hitlerov tjelohranitelj lično lovio Josipa Broza (iako je vidljivo, kako iz Skorzenyevih memoara, tako i iz drugih dokumenata, da on nije sudjelovao u akciji). Read more

Robo-etika i obavještajna zajednica

Autor: dr. Patrick Lin

Preveo: Jimbo

Prošli mjesec filozof Patrick Lin je ponio izvještaj o etici robota na skupu koji je organizirao In-Q-Tel, tvrtka pod CIA-om. Izvještaj je temeljit i potresan za obavještajne službe koje se odluče za razvijanje različitih vrsta robota.

 

Roboti zamjenjuju ljude na bojišnici – ali mogu li oni također biti podvrgnuti ispitivanju i mučenju?  U tom slučaju zaobišao bi se ozbiljni etički konflikt između liječnikove dužnosti da nikome ne našteti i njihove upitne uloge pri nadzoru životnih znakova i zdravlja ispitanika. S druge strane, Hipokratova zakletva se ne bi odnosila na robota, iako sama njegova egzistencija postavlja nove dileme.

Etika vojnih robota se brzo razvija, ako je suditi po vijestima i akademskim istraživanjima. Ipak, malo se raspravlja o robotima u službi nacionale sigurnosti i špijunaže, sveprisutnim aktivnostima u pozadini. Iznenađujuće, ako se uzme u obzir da se većina vojnih robota koristi za nadzor i izviđanje, a trag njihovih najkontroverznijih aktivnosti vodi do Središnje Obavještajne Agencije (CIA) – kada su korišteni u ciljanim udarima protiv osumnjičenih terorista. Ovaj mjesec se letjelica CIA-e – RQ-170 Sentinel – srušila i netaknuta dopala u ruke Iranca čime je otkriven dio američkog špijunskog programa u nestabilnoj regiji.

Američka obavještajna zajednica je zasigurno jako zainteresirana za etiku robota. U najmanju ruku, ne žele biti podvrgnuti javnoj kritici budući da bi to moglo otežati razvoj programa, rasipati sredstva i otežati međunarodnu potporu. Mnogi u vladi i politici se također istinski brinu oko „činjenja ispravne stvari“ i utjecaja vojne tehnologije na društvo. Shodno tome, In-Q-Tel – tvrtka CIA-e („Q“ je ‘hommage’ geniju za tehnološke naprave iz James Bond filmova) – me je pozvala da podnesem izvještaj obavještajnoj zajednici o etičkim iznenađenjima u njihovom djelokrugu koji premašuju poznate brige oko narušavanja privatnosti i ilegalnih atentata. Ovaj članak se temelji na tom izvještaju, i iako se pozivam uglavnom na američku obavještajnu zajednicu, ova rasprava se također može odnositi i na programe u inozemstvu. Read more

Sharing Buttons by Linksku