Tag: bosna

Povratak u idilu kamenog doba

Serijal: bošnjački nacionalni mit

Međutim, neki bošnjački nacionalisti su se toliko razmahali da im više nije dovoljno da su Bošnjaci najstariji narod u Bosni, ili najstariji narod na Balkanu, pa su pokušali dokazati kako su Bošnjaci najstariji narod u – Europi. Kao što sam obećao na početku teksta, za potrebe ovog dijela članka, malo ćemo se vratiti u kameno doba.

Tako su prema članku Genetsko podrijetlo Bošnjaka, nadasve popularnom na blogovima i web-stranicama bošnjačkog i bosanskog predznaka nekakvi „ugledni svjetski znanstvenici“ (koje se nigdje imenom ne spominje!) zaključili sljedeće stvari:

„Treba napomenuti da su ‘dinarski geni’ indikator autohtonosti Balkana kao područja. To se može zaključiti iz činjenice da je dinarska frekvencija također velika među nemediterancima, kao što su Ukrajinci i Nijemci, što govori o postglacijalnoj disperziji balkanskih izbjeglica.“ Podsjeća li vas ovaj govor o „dinarskim genima“ na Cvijićev „dinarski tip čovjeka“? A ovaj dio koji govori o „postglacijalnoj disperziji balkanskih izbjeglica“, prevedeno na smrtnicima razumljiv jezik, znači da su svi Europljani zapravo živjeli u Bosni jer je to bila oaza lijepe klime u vrijeme ledenog doba, a onda su se stanovnici Bosne raštrkali po cijeloj Europi. Tako da su svi Europljani danas podrijetlom iz kamenodobne Bosne! (Treba dodati i da su se migracije s Balkana u Skandinaviju i Zapadnu Europu nastavile i danas, daleko nakon ledenog doba.) Read more

Prelazak na islam, zavjere susjeda, sakaćenje Kulinove povelje i Imamovićevi papirni brodići

Serijal: bošnjački nacionalni mit

Kako smo i najavili, na početku ovog članka dolazimo do najslađeg dijela bošnjačkog nacionalnog mita, dijela o masovnom prelasku Bošnjaka na islam. Kako se to dogodilo?

„Historičari su dugo raspravljali o fenomenu masovnog prelaska na islam kod Bošnjaka dolaskom Osmanlijske carevine. (…) Vjerovatno je najznačajniji razlog za širenje islama u ovom području bilo i vrlo slabo prisustvo crkve u Bosni u to vrijeme. (…) Razlozi masovnog prelaska na islam su višestruki i ne mogu se generalizovati. Prema nekim izvorima, značajan faktor su odigrale sličnosti ranije dominantne religije u Bosni, Crkve bosanske sa islamom (molitva pet puta na dan, post, neprihvatanje krsta, skromne bogomolje, zabrana ikona itd.). (…) Treći izvori sugerišu da je islam prihvaćen kao rekacija na brojne ranije pokušaje pokrštavanja bosanskih heretika, te krstaške ratove koji su imali za cilj uništenje Crkve bosanske.“ Ili, kako sugerira Mustafa Imamović u Historiji Bošnjaka: „Bosanci, čak i kršćani, sačuvali su predkršćanske stavove i način razmišljanja, ono što Imamović (njegov kolega Enver, op.a.) naziva ‘balkansko-slavenski protestantizam’.“ Ili, kako E. Imamović: „Bosanski bogumili su masovno prelazili na islam i zato što su u njemu otkrili mnoge zajedničke sadržaje, što je u procesu islamizacije Bosne odigralo važnu ulogu. Ustvari, islam i bosanska hereza imaju zajednički korijen, kojem je domovina Bliski istok. Mada su išli različitim putevima, historijska sudbina ih je nakon nekoliko stoljeća opet spojila.“ Read more

Od zgodnih Ilira do tolerantnih srednjovjekovnih bogumila

Serijal: bošnjački nacionalni mit

Akademik Ivan Supek jednom kaza kako je „nacionalizam umna bolest koja se širi na susjede“. Hrvati i Bošnjaci su u svojoj nedavnoj prošlosti uložili veliki napor da potvrde ovu Supekovu mudru dijagnozu, oponašanjem velikosrpskog nacionalizma. U ovom radu najprije ćemo se pozabaviti bošnjačkim nacionalizmom, a u idućim nastavcima nećemo ostati dužni ni onom hrvatskom.

Ključna stvar svakog nacionalizma jest povijesni mythos, rezervoar mitova iz prošlosti, prokušanih recepata, nedovršenih ambicija, pristranih tumačenja. Svaki nacionalizam počiva na romantičarskom tumačenju prošlosti u koje se obavezno integriraju priče o junacima i izdajnicima, o vrlim ljudima i njihovim herojskim osobinama, priče koje se u novijem dobu u ovoj regiji obično izrode u rasističke i etno-šovinističke teorije. Read more

Kulturno bratstvo-jedinstvo ili borba za kulturnu hegemoniju?

Banja Luko i ta tvoja sela...

Govori hrvatski da te cijela Srpska razumije!

Prije tri godine Hrvatski kulturni centar u Banjoj Luci je odlučio držati tečajeve hrvatskog jezika. Na tečaj se prijavilo 30 polaznika, mladih srpske nacionalnosti što je dakako uvelike iznenadilo djelatnike HKC-a. Naravno da se odmah postavljalo pitanje na svim stranama da kako je moguće da srpska omladina uči hrvatski jezik u kulturnom, administrativnom i političkom, pa ako i hoćete duhovnom središtu Republike Srpske?

Nekada je Banja Luka bio grad s nezanemarivim postotkom hrvatskog življa, koji će biti, sada već se sigurno može reći, nepopravlijvo uništen za vrijeme rata kada počinje sustavan progon Hrvata i Bošnjaka iz grada u kojem je osnovana Srpska Republika Bosna i Hercegovina (kasnije samo Republika Srpska).

No da se vratimo na predratnu Banju Luku. Grad se nalazi na takvom strateškom području da je uvelike bio povezan sa Hrvatskom. Do hrvatske granice (Bosanska Gradiška/Stara Gradiška) udaljen je 30-ak kilometara, a od Zagreba je udaljen možda sat, sat i pol vožnje automobilom. Zbog tih razloga Banja Luka je uvijek na neki način bila naslonjena na Hrvatsku, pogotovo ako se uzme u obzir da se brže može doći do Zagreba nego do Sarajeva ili Beograda. Read more

Sharing Buttons by Linksku