Tag: bosna i hercegovina

KRITIKA KRITIKE # 1: OBLICI KASTRACIJE KRITIKE U BIH

Handling-Criticism

Društveno-politička kritika je u BiH – ne jedina svakako – u poprilično kritičnom stanju. Unatoč postojanju mnoštva kritički nastrojenih portala, aktivnosti mnoštva intelektualaca i novinara koji svakodnevno lansiraju čitane kritičke tekstove, i unatoč kritičkoj nastrojenosti većine prosječnih stanovnika ove zemlje čiji svakodnevni razgovori uz kavu ne mogu proći bez kritike nepravednih autoriteta i institucija, i koji obiljem komentara na društvenim mrežama izražavaju svoje nezadovoljstvo i kritiku spram postojećeg stanja, kritika kod nas ostaje skoro na svim razinama jalova i gubi se u začaranom krugu društvene svakodnevice.

Onaj tko želi biti ozbiljan kritičar u zemlji kakva je BiH, osim što se mora potruditi objektivno razumjeti složenu povijest i sadašnjost ovih prostora, mora dodatno razumjeti i opće stanje kritike kod nas i njen odnos spram ideoloških konstrukta, kako i sam ne bi upao u tu jalovu kolotečinu u kojoj se čak i svaki dobronamjeran tekst samo-pobija kontekstom u kojem je objavljen. Ovaj tekst će biti najprije pokušaj kritičkog razumijevanja stanja kritike u BiH, a onda i pokušaj novog utemeljenja kritike, kako bi ona bila zdravija i efikasnija. Zbog opsežnosti, tekst ćemo podijeliti u dva dijela, od kojih će se svaki sastojati od po tri mala poglavlja. Read more

Postanak i uloga hrvatskih nacionalnih mitova #5

Dio peti: Mitovi vezani za bosansko-hercegovački kontekst

Waffen-SS, 13. Gebirgs-Div. "Handschar"

Iako je i mit o „granici na Drini“ imao vrlo konkretno značenje i primjenu za bosanskohercegovački kontekst, njime se nećemo baviti u ovom nastavku jer smo ga prethodno obradili. Zato ćemo reći nešto o mitu koji je ideološki uvijek išao u paketu s ovim mitom. Radi se o mitu o tzv. „hrvatskom cvijeću“.

Osnovna teza ovog mita je da su svi bosansko-hercegovački muslimani (u kasnijim fazama nacionalnog razvoja Muslimani, pa Bošnjaci) zapravo hrvatskog podrijetla, a da bi se olakšala njihova integracija u hrvatski nacionalni korpus, čak su laskavo nazvani i povijesno najplemenitijim dijelom hrvatskog naroda, odnosno „hrvatskim cvijećem“. Read more

Postanak i uloga hrvatskih nacionalnih mitova

4ztkc4y

Nakon što sam u okviru serijala o balkanskim mitovima obradio značenje pojma „Balkan“ za velikosrpski nacionalizam, te u tri nastavka i osnove bošnjačkog nacionalnog mita, na red su došli i hrvatski nacionalni mitovi. Njih ću obraditi u više nastavaka, i to u tri tematske cjeline. Prva cjelina se odnosi na tzv. „mitove granice i identiteta“ i u sklopu nje ćemo obraditi mit o „predziđu kršćanstva“ i mit o „granici na Drini“. Druga cjelina se odnosi na novije mitove vezane za hrvatski identitet, i to na mit o iranskom podrijetlu Hrvata kao kontriranje zajedničkom podrijetlu sa Srbima, te na mit o Blaženoj Djevici Mariji kao „advocata Croatiae“ i na mit o Hrvatima kao najkatoličkijem narodu u Europi. Treća cjelina odnosi se na mitove vezane za Bosnu i Hercegovinu, i to mit o bosanskim muslimanima kao „hrvatskom cvijeću“, mit o padu Bosne („Bosna šaptom pade“) i mitove koji se stvaraju o Ahd-Nahmi.

Odmah moram naglasiti kako ciljevi ovog serijala nisu blaćenje i umanjivanje hrvatske prošlosti kao ni prošlosti Katoličke crkve u Hrvatskoj, a pogotovo ne stvaranje kontra-mitova ovim postojećim mitovima. Cilj ovih članaka je bolje razumijevanje tih mitova, i pogotovo bolje razumijevanje posljedica koje su ti mitovi imali na hrvatsku društvenu, političku i kulturnu svijest. Read more

Ivo Andrić

26og listopada 1961. donesena je odluka o  izboru Ive Andrića kao laureata Nobelove nagrade iz područja književnosti.

Napisati članak o čovjeku kojeg 3 naroda i 4 narodnosti smatraju svojim (Hrvat, Srbin, Bosanac, Jugoslaven) izrazito je teško bez te nacionalne kategorije. Zbog toga ću se poslužiti čistim faktografskim podacima koji se isto tako interpretiraju kako kome paše.

Ivo Andrić rođen je u 9.10.1892.godine u Travniku, premda su mu roditelji bili Sarajlije. Fakt je da je kršten po rimokatoličkom obredu kao Ivan. Bez oca je ostao vrlo rano te se s majkom seli u Višegrad, grad koji je nedvojbeno obilježiti njegovo kasnije stvaralaštvo. Nakon završene osnovne škole i sarajevske Velike gimnazije, a uz stipendiju hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Napredak“ – 1912. započinje studij slavistike i povijesti u Zagrebu. Kasnije će studirati u Beču i Krakovu, a doktorirati u Grazu. Read more

Prelazak na islam, zavjere susjeda, sakaćenje Kulinove povelje i Imamovićevi papirni brodići

Serijal: bošnjački nacionalni mit

Kako smo i najavili, na početku ovog članka dolazimo do najslađeg dijela bošnjačkog nacionalnog mita, dijela o masovnom prelasku Bošnjaka na islam. Kako se to dogodilo?

„Historičari su dugo raspravljali o fenomenu masovnog prelaska na islam kod Bošnjaka dolaskom Osmanlijske carevine. (…) Vjerovatno je najznačajniji razlog za širenje islama u ovom području bilo i vrlo slabo prisustvo crkve u Bosni u to vrijeme. (…) Razlozi masovnog prelaska na islam su višestruki i ne mogu se generalizovati. Prema nekim izvorima, značajan faktor su odigrale sličnosti ranije dominantne religije u Bosni, Crkve bosanske sa islamom (molitva pet puta na dan, post, neprihvatanje krsta, skromne bogomolje, zabrana ikona itd.). (…) Treći izvori sugerišu da je islam prihvaćen kao rekacija na brojne ranije pokušaje pokrštavanja bosanskih heretika, te krstaške ratove koji su imali za cilj uništenje Crkve bosanske.“ Ili, kako sugerira Mustafa Imamović u Historiji Bošnjaka: „Bosanci, čak i kršćani, sačuvali su predkršćanske stavove i način razmišljanja, ono što Imamović (njegov kolega Enver, op.a.) naziva ‘balkansko-slavenski protestantizam’.“ Ili, kako E. Imamović: „Bosanski bogumili su masovno prelazili na islam i zato što su u njemu otkrili mnoge zajedničke sadržaje, što je u procesu islamizacije Bosne odigralo važnu ulogu. Ustvari, islam i bosanska hereza imaju zajednički korijen, kojem je domovina Bliski istok. Mada su išli različitim putevima, historijska sudbina ih je nakon nekoliko stoljeća opet spojila.“ Read more

Od zgodnih Ilira do tolerantnih srednjovjekovnih bogumila

Serijal: bošnjački nacionalni mit

Akademik Ivan Supek jednom kaza kako je „nacionalizam umna bolest koja se širi na susjede“. Hrvati i Bošnjaci su u svojoj nedavnoj prošlosti uložili veliki napor da potvrde ovu Supekovu mudru dijagnozu, oponašanjem velikosrpskog nacionalizma. U ovom radu najprije ćemo se pozabaviti bošnjačkim nacionalizmom, a u idućim nastavcima nećemo ostati dužni ni onom hrvatskom.

Ključna stvar svakog nacionalizma jest povijesni mythos, rezervoar mitova iz prošlosti, prokušanih recepata, nedovršenih ambicija, pristranih tumačenja. Svaki nacionalizam počiva na romantičarskom tumačenju prošlosti u koje se obavezno integriraju priče o junacima i izdajnicima, o vrlim ljudima i njihovim herojskim osobinama, priče koje se u novijem dobu u ovoj regiji obično izrode u rasističke i etno-šovinističke teorije. Read more

Solidarnost. Ništa više!

Poljska milicija brani narod od naroda

Kada je 1980. nastao neovisni poljski radnički sindikat Solidarnost, zasigurno rijetko tko je imao dojam da će se sovjetski lager raspasti za deset godina. U SFRJ se nekako znalo da će sve otići kvragu nakon Titove smrti, odnosno dobar dio ljudi je vjerovao da će JNA zavesti staljinističku diktaturu (a nije da se nisu trudili i da Veljko Kadijević nije imao najbolju namjeru to učiniti 1991.). Solidarnost je nastala među radnicima katolicima. U tom sindikatu našli su se ljudi svih političkih uvjerenja, od desnih do lijevih. Cilj, dobrobit poljskog radnika.

Jedna od stvari koje se sve manje spominje vezano uz Alojzija Stepinca, da je kao nadbiskup-koadjutor ustrojio Caritas. Obljubljena organizacija, pogotovo za vrijeme komunizma, izgubila je zadnjih godina na sjaju zbog ogavnih događaja u Brezovici koji će i nakon smrti pratiti Jelenu Brajšu. Činjenica ostaje od 1934. do danas Caritas u Hrvata, napravio je puno dobra.

‘Jer ogladnjeh i dadoste mi jesti; ožednjeh i napojiste me; stranac bijah i primiste me; gol i zaogrnuste me; oboljeh i pohodiste me; u tamnici bijah i dođoste k meni.’ Tada će mu pravednici odgovoriti: ‘Gospodine, kada te to vidjesmo gladna i nahranismo te; ili žedna i napojismo te? Kada te vidjesmo kao stranca i primismo; ili gola i zaogrnusmo te? Kada te vidjesmo bolesna ili u tamnici i dođosmo k tebi?’ A kralj će im odgovoriti: ‘Zaista, kažem vam, što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste!’ (Mt 25,35-38) Read more

Dossier Posavina #3: Teenage politika Hrvata u BiH

Dok u Hrvatskoj regionalni političari trenutno vode nekakvu lignjastu new-age politiku svatko-svakome ispričavanja, dotle bosanski Hrvati i dalje neumorno vode teenage politiku. Tinejdžeri su prava muka – ne znaju šta bi od sebe, ni šta bi od života, sad hoće, sad neće, nezreli su, a misle da su uvijek u pravu. E pa takvim, pubertetlijsko-tinejdžerskim nezrelim duhom odiše i trenutna politika Hrvata u BiH. Naročito nerazumna, mizerna, puna za adolescente karakteristične jogunastosti, je trenutna politika u Bosanskoj Posavini, koja se ovdje zacementirala zadnjih 20-ak godina, bez ikakvih značajnijih promjena nabolje. Kakva je to, dakle, politika uz koju hrvatski narod u Bosanskoj Posavini zdušno pristaje sve ove godine?

–       to je beskompromisna politika koja ne pregovara s Bošnjacima koji nas majoriziraju i tlače, koja nijednoj stranci osim HDZ-a ne da ni jedno mjesto u vlasti. Politika beskompromisnija, čak i od herceg-bosanske: dok posavska ideološka pješadija sitnog zuba sve više laje na Bošnjake, dotle se Hercegovci s Bošnjacima dogovoriše i u hercegovačko-neretvanskoj i u srednjobosanskoj županiji. U svim županijama osim naše se nekako nađe zajednički jezik bošnjačkih i hrvatskih nacionalista. Ergo, sve će te županije i dobiti nešto iz državnog proračuna, a nama opet – ništa! Read more

Dossier Posavina #2: Super-mrakuša

I, kako ti je bilo tamo u Orašju, pitaju me nakon mini-posjeta od par dana, a ja im kažem da mi je bilo super, tamo je sve baš ono – mrak. Kažu, Sarajevo tamni vilajet? Bit će da u zadnje vrijeme Poskok-brothers nisu posjećivali najsjeverniji herceg-bosanski satelit, pa da vide šta je tama. Dok se ovih dana braći Srbima i nekolicini njihovih herceg-bosanskih imitatora na prijenosima utakmica reprezentacije na FTV-u priviđaju polumjeseci, u općini Orašje narod noću ne može vidjet ni mjeseca ni polumjeseca: već dugo nema rasvjete, a s mrakom, tamnim kao gavranovo krilo, još se udružila i magla.

Kad se prethodno opisanom doda još i štrajk policije koji i dalje traje, kud ćeš boljeg opisa onog što Poskok naziva tamni vilajet. Raj za lopove. Još samo da ih djeca putem facebooka uredno obavijeste kad neće biti nikoga kod kuće, da metnu čarapu na glavu, i kriminalne aktivnosti mogu početi. I sitni lopovi konačno dočekali svojih pet minuta. I neka im: sevap im je dati koji mjesec mračne koprene da i oni što god ukradu, kad su već zadnjih dvadeset godina krupni lopovi radili što god su htjeli pod koprenom političkog legitimiteta i vitalnog nacionalnog interesa. Read more

Dossier Posavina #1: Kolut za spašavanje

Kažu, iskustvo se stječe na greškama i pomaže nam da ih ne ponavljamo. Neki će radije ironično reći da nam iskustvo pomaže da prepoznamo pogrešku kad je ponovimo. Ali, što s onima koji 20 godina rade iste pogreške, a nikako prepoznat da griješe? Evo mi Posavljaci 20 godina držimo jedne te iste ljude na vlasti i sve nam je gore. Šta je to s nama, jesmo li tvrdoglavi, zatucani, glupi, možda i svjesni da griješimo, ali neki nam ludi inat ne da da to priznamo pa da okrenemo kurs našeg broda? Ili prije da se radi o strahu velikih razmjera koji nas drži paraliziranim, kao kad se plašljivi zec ukoči kad zmija skoči pred njega?

Naravno, reći će mnogi – i u pravu su – situacija Hrvata u BiH ne ovisi samo od nas, nego i od Srba i Muslimana. Ali, eto, ako već moramo stradati od njihovih velikodržavnih i nacionalnih projekata, da bar ne stradamo sami od sebe, da se bar spasimo od nas samih, i od naših! Kako god, buđenje vlastitog razuma i razvijanje veće političke svijesti kod svih slojeva hrvatske zajednice u BiH nam je jedini kolut za spašavanje za koji se možemo uhvatiti u teškoj situaciji u kojoj smo se našli. Što se može napraviti u našoj Posavini? Read more

Sharing Buttons by Linksku