Crkva, Bog, dijalog i mirotvorstvo

May. 22 Antropologija, Društvo, Etika, Politika, Teologija Comments Off on Crkva, Bog, dijalog i mirotvorstvo

Umro je neki dan splitski konventualac fra Špiro Marasović. Pripadao je onoj skupini postkoncilskih teologa koji su vodili dijalog s komunistima, odnosno ateistima. Naslov jednog od doktorata glasio je: Mogućnost Crkve u teoriji samoupravnog socijalizma. Čitam uvrede na Internetu koje lete iz tabora LGBT jurišnika i pridodane ženskadije nasuprot nabrijanim katolikinjama i katolicima, zajedno s pridodanom četom homofoba koja je jednako ateistička kao LGBT jurišnici, svi samo uživaju u prilici da spominju majku i psa suprotnoj strani. Naravno, ima onih koji su, kao, racionalni, ali sve je to tuga, čemer i jad. Jedno od blaženstava koje Isus spominje i koje ja vrlo često citiram ljudima je ono iz Mt 9,5, a glasi: Blaženi su mirotvorci: oni će se sinovima Božjim zvati! Nekako mi se čini da su svi u ovome sukobu to previdjeli. Jer čisto sumnjam da će neki hrvatski svećenik napisati disertaciju imena Mogućnost Crkve u LGBT teorijama. Read more

Diktatura manjine ili kako je referendum postao opasan

May. 16 Antropologija, Društvo, Etika, Kultura, Politika, Teologija 1 comment

Iza sebe imam jedan završeni i jedan nedovršeni studij. Nedovršeni studij je politologija. Zašto ga nisam dovršio, o tome bi se dala knjiga napisati. Neki vrag sam znao o materiji, imao sam prosjek 4.0, nisam bio odlikaš, ali dobro sam se snalazio u toj znanosti. To nije tema posta. Tema posta je neshvaćanje liberalne demokracije.

Dobar stari profesor Prpić je ludovao kad je netko rekao da je u Hrvatskoj demokracija. Uvijek je naglašavao da nije demokracija, nego je da je liberalna demokracija, jer da se u demokraciji može izglasati da se sijeku glave svima višima od dva metra. Uglavnom gledajući, Ustav je taj koji je temelj svega (nedao ti dobri Bog da si Ustav nazvao zakonom), zakonodavstvo je tu da štiti.  Sustav sam sebe kontrolira. Sustav dobiva legitimitet na izborima. Bilo je to sada već davno, iskreno, život me odnio u drugom smjeru. Ipak pamtim nešto. Ali jedna stvar je bila važna. A ta je da cilj sustava liberalne demokracije da manjina nikako ne može preuzeti vlast nad većinom, da se svaka vlast legitimira na izborima, a ono što je najvažnije, svaka vlast se može promijeniti.

Ne postoji niti jedan dokument o ljudskim pravima kojem se garantira istospolna zajednica kao temeljno ljudsko pravo. Toga nema. To su laži. Bezobrazne laži. Toga nema. To što širom svijeta, iz meni čudnih razloga se nameće državama da uništavaju brak žene i muškarca kao temelj društva, to je drugi par rukava. Ali sumanuto je da militantna manjina od nekoliko glasnih lezbijkih i homoseksualaca nameće čitavoj državi svoj svjetonazor. Read more

Dossier Thompson: zašto nije trebalo zabranjivati Thompsonove koncerte

May. 04 Društvo Comments Off on Dossier Thompson: zašto nije trebalo zabranjivati Thompsonove koncerte

 thompsonbosanac

Ako Thompsona možda i treba negativno ocijeniti s obzirom na umjetničku vrijednost, onda uvijek treba paziti da to vrednovanje bude odvojeno od ideoloških razloga. Tko god ne voli Thompsona iz nacionalističkih (srpski i bošnjački nacionalisti) ili protunacionalnih razloga (simpatizeri komunizma kojima je još uvijek u glavi matrica kako bi radi boljitka ovih prostora trebalo opet suspendirati religije i nacije) samo još snažnije reklamiraju i promoviraju Thompsona kao zaštitnika ugroženih hrvatskih nacionalnih interesa.

Tako da se istinskim kritičarima ne može i ne treba priznavati srpske medije poput „Kurira“ čiji novinari odlaze na koncert u Vukovaru i pišu o „ustaškom gnezdu“, „ogromnom slovu U na grudima i čelima“, „desnim rukama u zraku“, „nacistima“ i smaraju usporedbama s Drugim svjetskim ratom ne propuštajući priliku da ospore domovinski rat u Hrvatskoj i ocijene ga kao progon Srba. Takvi napola-kritičari o kojima sam već nedavno pisao nikad neće pisati o omladini zadojenoj četništvom, te stoga i nisu nikakvi kritičari nego puki ideolozi – niti znaju što je samokritika, niti razmišljaju objektivno, nego su zauzeti svojim partikularnim interesima. Ovdje doduše treba dodati i jedan pikantan podatak (prisutan u tekstovima srpskih glazbenih kritičara) kako u Srbiji ima sve više mladih koji slušaju Thompsonove pjesme (doduše ne sve). Čudite se? Ja ne. Jer ovo samo pokazuje točnost teze kako u poštivanju nekulture (i nepostojanju samokritičnosti) među balkanskim narodima postoji maksimalna sloga. Na ovim veselim prostorima jedni te isti ljudi slušaju Thompsona, turbo-Cecu, plagijatora Merlina, čitaju karizmatska štiva, lože se na citate vladike Nikolaja Velimiroviča ili na video-uratke dr. Zakira Naika. Posrijedi je jedna te ista mentalna matrica, kao jedna od loših baština bivše zajedničke države. Read more

Dossier Thompson: analiza najnovijeg albuma „Ora et labora“

Apr. 25 Solfeggio 1 comment

resize

Od 10. travnja 2013. u prodaji je sedmi studijski album M.P. Thompsona „Ora et labora“. Vezano za taj datum, razdragani su fanovi na fb-stranici „Obožavatelji M.P.Thompsona“ uskliknuli kako „nisu mogli bolji datum izabrati“ za objavljivanje ovog albuma (ako tko nije razumio, 10. travnja je dan NDH). Vjerujem i nadam se kako se radi o skupini nepromišljene omladine, i da je objavljivanje albuma na 10. travnja samo slučajnost. Pred sam izlazak albuma, Thompson je izjavio da „’Ora et labora’ tematski nastavlja priču od Čavoglava, njegove prve pjesme, pa sve do danas“. Već takva konstatacija tematske povezanosti ovog albuma s ratobornom i za današnje prilike neprimjerenom pjesmom „Bojna Čavoglave“ nagoviješta nam sadržaj novog albuma. Read more

Dossier Thompson: priča o glazbenom Ocu Domovine

Apr. 22 Društvo, Solfeggio Comments Off on Dossier Thompson: priča o glazbenom Ocu Domovine

4567807974

Za Marka Perkovića Thompsona u široj se javnosti čulo 1991., kada je snimio pjesmu „Bojna Čavoglave“, koja je prerasla u neku vrstu motivacijske budnice, himne hrvatskih vojnika. Ta je pjesma izazivala kontroverze jer počinje sloganom „Za dom – Spremni!“, koji su ustaše koristile u Drugom svjetskom ratu. Zbog loših povijesnih konotacija taj termin danas nije najprikladniji, ali ovdje treba pojasniti da nisu ustaše izmislile taj slogan, nego on potječe iz 19.st. kada se njime pozdravljalo Josipa Bana Jelačića. Izvorno, slogan je glasio: „Za dom! – Spremni umrijeti!“. Kasnije su ustaše dakle preoteli, ukrali taj pozdrav. (Slična je stvar i s poklikom „U boj, u boj – za narod svoj!“, koji potječe iz opere Ivana Plemenitog Zajca, a danas se identificira još samo kao ratoborni nacionalistički poklik navijačkih masa na utakmicama hrvatske nogometne reprezentacije.)

Neposredno nakon rata, Thompson je malo izgubio na popularnosti. Na scenu se vraća onda kada je u Hrvatskoj obnovljena retorika i političko razilaženje slično onome s početka 90-ih. Nakon parlamentarnih izbora 2000., kad je pobijedila ljevica, predvođena Ivicom Račanom, Thompson se vraća na scenu i postaje simbolom nacionalno-vjerskog antikomunističkog fronta u Hrvatskoj. Read more

Iz laboratorija dr. Deretića #2: Tales je bio Telić, a Tito američko-poljski jevrej?

Apr. 10 Politika Comments Off on Iz laboratorija dr. Deretića #2: Tales je bio Telić, a Tito američko-poljski jevrej?

Jovan_Deretic-456x250

O bogovima i religijama

  • „Zevs, Posejdon, Hera, Afrodita, Apolon su uzeti od Srba, to su srbska božanstva!“
  • „Isusovi apostoli su uglavnom znali srpski jezik.“
  • „Devica Marija mora da je bila Srpkinja jer je Marija očigledno srpsko ime. Osim toga, hrišćanstvo je kopija stare srpske paganske religije. Isus je proveo svoju mladost među Srbima na Balkanu.“ Read more

Iz laboratorija dr. Deretića #1: Drakula je princ s Kosova, a Barcelona najtrofejniji srpski klub

Apr. 09 Politika Comments Off on Iz laboratorija dr. Deretića #1: Drakula je princ s Kosova, a Barcelona najtrofejniji srpski klub

         vampir-grog-drakula-srbin-jovan-deretic-drakula-je-srbin-bojan-jankovic-vl-1328585176-115796

  Nedavno sam na jednom malom forumu vidio postavljeno pitanje Hrvatima, Bošnjacima i Srbima što najviše zamjeraju jedni drugima, a što najviše cijene jedni kod drugih. Među raznim subjektivnim i ponešto objektivnim, duhovitim i neduhovitim, dobronamjernim i uvredljivim odgovorima, dalo se iščitati kako je jedna od stvari koju Hrvati i Bošnjaci najviše i složno zamjeraju Srbima njihova težnja za prisvajanjem tuđeg, od teritorija, književnika do tuđih sportskih medalja. Oni koji su iskazali ovaj prigovor, slažu se kako Srbi „imaju čudno razmišljanje gdje sve što imalo liči na neke crte iz njihove kulture, jezika, tumače kao izvorno njihovo pa potom ukradeno“.

Ivan Lovrenović piše kako je „po formatu i po dometima pretenzija, srpski kulturni nacionalizam bio i ostao nenadmašen. Nema toga na zamišljenom štokavskomu jezično-literarnom atlasu, što on ne drži ekskluzivno svojim. Hrvatski jezik? Dubrovačka književnost, ili franjevačka književnost u Bosni, kao dijelovi hrvatske književnosti? Bosanski jezik? Bošnjačko-muslimanska književnost? Crnogorski jezik i književnost? Ništa od toga, naravno, ne može biti priznato! Ili, može, ali uvrh glave kao nekakvi lokalni, regionalni varijeteti integralne srpske kulture.“ Dok su – kako se pokazalo – ništa manje zloćudni hrvatski i bošnjački kulturni nacionalizam u povijesti ipak bili manje formata, prvenstveno jer su imali puno manje historijskih prilika za dominaciju, srpski kulturni nacionalizam se češće tijekom povijesti uspijevao poistovjetiti s državom, i staviti u svoju službu instrumente države. Read more

KRITIKA KRITIKE #2: POMODARSTVO I KUŠNJA USPJEHA

Mar. 23 Društvo Comments Off on KRITIKA KRITIKE #2: POMODARSTVO I KUŠNJA USPJEHA

critics

1.  O pomodarskim posljedicama kritike

 Važno pitanje za razumijevanje današnje kritike je pitanje posljedica te kritike. A one su bitno drugačije u odnosu na minula stoljeća. Dok su ruski intelektualci (Platonov, Mandeljštam npr.) zbog svojih kritika sovjetskih kolhoza, poema o Staljinu i sličnog, bili protjerani u sibirske gulage, pogubljivani, a njihove obitelji zatirane, dok je Bonhoeffer zbog kritike nacizma završio obješen u logoru, današnji kritičar, nakon rješavanja režija i kupnje namirnica u trgovini, i nakon što je pogledao omiljeni film ili pogledao utakmicu, sjeda za laptop i počinje pisati kritiku, Kritika ubrzo biva objavljena, prenošena, nagrađena lajkovima na fejsbuku, dodatno potvrđena pokojim prostačkim komentarom nekog kretena kojemu se kritičar u svojoj bezbrižnosti zadovoljno smješka dok pregledava koliko lajkova ima njegov tekst.

Naravno, nemojte krivo shvatiti, ne radi se ovdje o tome da čovjek mora biti pogubljen ili protjeran u gulag kako bi njegova kritika imala smisao, radi se samo o tome da kritika jučer i kritika danas nemaju iste posljedice, i da s tim mora itekako računati onaj tko želi biti ozbiljan kritičar. Read more

KRITIKA KRITIKE # 1: OBLICI KASTRACIJE KRITIKE U BIH

Mar. 22 Društvo Comments Off on KRITIKA KRITIKE # 1: OBLICI KASTRACIJE KRITIKE U BIH

Handling-Criticism

Društveno-politička kritika je u BiH – ne jedina svakako – u poprilično kritičnom stanju. Unatoč postojanju mnoštva kritički nastrojenih portala, aktivnosti mnoštva intelektualaca i novinara koji svakodnevno lansiraju čitane kritičke tekstove, i unatoč kritičkoj nastrojenosti većine prosječnih stanovnika ove zemlje čiji svakodnevni razgovori uz kavu ne mogu proći bez kritike nepravednih autoriteta i institucija, i koji obiljem komentara na društvenim mrežama izražavaju svoje nezadovoljstvo i kritiku spram postojećeg stanja, kritika kod nas ostaje skoro na svim razinama jalova i gubi se u začaranom krugu društvene svakodnevice.

Onaj tko želi biti ozbiljan kritičar u zemlji kakva je BiH, osim što se mora potruditi objektivno razumjeti složenu povijest i sadašnjost ovih prostora, mora dodatno razumjeti i opće stanje kritike kod nas i njen odnos spram ideoloških konstrukta, kako i sam ne bi upao u tu jalovu kolotečinu u kojoj se čak i svaki dobronamjeran tekst samo-pobija kontekstom u kojem je objavljen. Ovaj tekst će biti najprije pokušaj kritičkog razumijevanja stanja kritike u BiH, a onda i pokušaj novog utemeljenja kritike, kako bi ona bila zdravija i efikasnija. Zbog opsežnosti, tekst ćemo podijeliti u dva dijela, od kojih će se svaki sastojati od po tri mala poglavlja. Read more

Postanak i uloga hrvatskih nacionalnih mitova #5

Mar. 21 Društvo, Politika, Povijest Comments Off on Postanak i uloga hrvatskih nacionalnih mitova #5

Dio peti: Mitovi vezani za bosansko-hercegovački kontekst

Waffen-SS, 13. Gebirgs-Div. "Handschar"

Iako je i mit o „granici na Drini“ imao vrlo konkretno značenje i primjenu za bosanskohercegovački kontekst, njime se nećemo baviti u ovom nastavku jer smo ga prethodno obradili. Zato ćemo reći nešto o mitu koji je ideološki uvijek išao u paketu s ovim mitom. Radi se o mitu o tzv. „hrvatskom cvijeću“.

Osnovna teza ovog mita je da su svi bosansko-hercegovački muslimani (u kasnijim fazama nacionalnog razvoja Muslimani, pa Bošnjaci) zapravo hrvatskog podrijetla, a da bi se olakšala njihova integracija u hrvatski nacionalni korpus, čak su laskavo nazvani i povijesno najplemenitijim dijelom hrvatskog naroda, odnosno „hrvatskim cvijećem“. Read more

Sharing Buttons by Linksku