Objekt Klek

Prelaskom GP Izačić do kojeg smo došli iz Bihaća, ide se ravno do Ličkog Petrovog Sela gdje se skreće lijevo na prirodnu zavalu podno planine Plješivice a ponad Bihaćkog bazena. Pretpostavljam da je većina shvatila da se radi o vojnom aerodromu sa podzemnim objektom Klek, radarskim položajem Gola Plješivica i vojarna Željava (komanda baze).

Nakon što je talijansko zrakoplovstvo predalo vojnu bazu Aviano na korištenje NATO-u 1954. godine, vojno-politički vrh Jugoslavije je donio odluku o izgradnji vojnog aerodroma koji će biti geostrateški smješten s obzirom na Italiju, odnosno NATO pakt. Izgradnja je počela 1956. godine i nakon 12 godina izgradnje je ubrzano pušten u rad 1968. godine zbog čehoslovačke krize. Ideju za takav aerodrom je vojni vrh našao u Švedskoj, konkretno na vojnom aerodromu Säve graj Göteborga gdje su Šveđani još tokom WWII napravili podzemni aerodrom.

Plato Željave je geostrateški smješten s obzirom na Italiju. Nalazi se u radarskoj sjeni pa radari s druge strane Jadranskog mora ne mogu vidjeti kada avioni uzlijeću pa ih ne mogu odmah ni pratiti. S druge strane, radarski položaj Golja Plješivica je smještena na samom vrhu planine i svojedobno je mogla nadzirati gotovo cijeli zračni prostor od Trsta preko Rima do Barija na zapad, cijelu Jugoslaviju i skoro sve do Budimpešte. Nešto kao da mi je u sjećanju da sam čitao da se svaki civilni zrakoplov iz Budimpešte vidio na radaru ovdje gore, na Goloj Plješivici.

Sjevero-zapadno od aerodroma je bila smještena vojarna Željava koja je razdvojila pretežno srpsko selo Željava na dva dijela. Tu je bilo smješteno kompletno ljudstvo koje je osiguravalo rad aerodroma, kao i jedinica VOJIN-a (Vazdušno Osmatranje, Javljanje, Izviđanje i Navođenje) koja je djelovala na radarskom položaju, vojna policija … Vojarna je kasnije prešla u ruke HV koja ju je 2007. godine proglasila neperspektivnom. Daljnu sudbinu nitko ne zna.

Ispred istočnog ulaza u bazu su smještena dva F-84 Thunderjet aviona (na gornoj slici gledano od gore je RF-84G pa onda F-84G), kakve nam je US Army dao nakon WWII i transporter C-47 Dakota.

Nismo se dugo zadržavali po samoj vojarni jer je već bilo poprilično kasno (gledajući na sunce). Nastavili smo prema podzemnom objektu Klek kroz drugi dio sela Željava.

Sam unutarnji prostor je bio adekvatan za smještaj 58 aviona Mig-21 koji su zaposjedali Klek. Galerije su bile visine 8-12m a sam objekt napravljen tako da izdržidirektni nuklearni udar od 20kT. Na sva 4 ulaza za avione su postavljena pancirna vrata težine 100 tona koja su se pokretala električki (ulazi 1, 2 i 3) odnosno hidraulički (ulaz 4) a ulaz nije direktno vodio u galeriju nego je imao predkomoru kako bi se ublažio nuklearni udar na vrata postavljena ispred samih galerija. Na svakom od ulaza je postavljena i zavjesa zbog koje je unutra mogao ući samo tip aviona kao što je Mig-21 (1988. ili 1989. godine jedna zavjesa je srušena kako bi se napravila preinaka da može ući i Mig-29 unutra ali to se nikad nije dogodilo, iako je Mig-29 sletio jednom ili dvaput na sam aerodrom).

Objekt je projektiran s autonomijom osiguranja djelovanja borbene avijacije 7 dana bez dodatne potrebe za gorivom, raketama, bombama ili hranom. Prilikom kopanja tunela nađena je jedna ponornica tako da su odmah riješili vlastiti izvor vode u slučaju prekida glavnog cjevovoda. Objekt je snabdijevan kerozinom iz vojnog skladišta na brdu Pokoj, sjevero-istočno od Bihaća podzemnim cijevovodom dugim oko 20km koji je bio inžinjerijski i borbeno osiguran. Osim dijela za naoružanje koje je bilo smješteno duboko pod brdom, glavno skladište je bilo smješteno kraj sela Veliko Polje, smješteno jugo-istočno od samog aerodroma. Aerodrom je imao 5 pista – 2 uzletno-sletne (na karti ih je najlakše prepoznati tako što ne idu direktno u podzemni dio objekta) i 3 uzletne staze.

Aerodrom je aktivno korišten od 1968. do 1992. godine kada je 16.05.1992 u 5:30 sa 50t eksploziva kompletno uništen podzemni dio te je sam aerodrom od onda prestao funkcionirati. Za vrijeme rata je operativan bio radarski položaj i vojarna. Radarski položaj bio je aktivan do 1995. godine kada ga je uništila vojska RSK pri povlačenju a vojarna do 2007. godine kada ju je HV proglasio neperspektivnom.

Na području samog aerodroma je nekada bilo smješteno preteženo Hrvatsko selo Baljevac. Cijelo selo je premješteno, a na području aerodroma su ostale dan danas nadgrobne ploče s groblja, na potezu uz cestu između ulaza 3 i 4.

Kolega i ja smo uspjeli istražiti samo mali dio ulaza 2. Ušli smo nekih 100-150m ali je bilo toliko mračno da ni rudarska lampa nije puno pomagala a i nije se moglo više ništa slikati tako da nismo forsirali. Obećali smo idući put se bolje opremiti.

U nekoliko navrata se politička svita Hrvatske i BiH načelno pokušavala dogovoriti da Željavu stave u civilnu funkciju ali kao što se vidi od toga nema ništa. Najprije je trebao biti regionalni civilni aerodrom za područje Rijeke, Karlovca, Zagreba i Bihaća sa turbo dobrim autocestama od tih gradova da je lako doći do njih. Onda je nedavno predsjednik Josipović raspravljao sa čelnicima Unsko-Sanskog Kantona da bi mogli napraviti cargo terminal. Između se još pričalo da bi Bihać iskoristio pistu 1 (onu najdalju od samog objekta) za njihov aerodrom ali se odustalo od toga – vjerojatno i zato što je ta pista u Hrvatskoj a naši se političari, jelte ne znaju i ne mogu dogovoriti. Nije ovo Basel da ima aerodrom u drugoj državi. Sama rehabilitacija prostora bi vjerojatno bila skuplja nego sam aerodrom koji je koštao između 6 i 8 milijardi dolara i bio je najskuplji vojni projekt u Jugoslaviji. Kažu pametni ljudi da smo s tim novcem mogli napraviti 6-tračnu autocestu Bratstva i Jedinstva ili imati standard ondašnje Austrije.

Sam narod koji je živio u mjestu Željava i u okolici ne priča ništa o ovom mističnom objektu, kao da je nad njima još uvijek ruka JNA koja bdije i odvodi u nepoznato ljude koji se usude progovoriti o Željavi. Što je nešto mističnije, to su maštarije ljudi veće. Tako navodno unutra postoji niz zazidanih tajnih soba u kojem je smješteno zlato, zlatne poluge i dijamanti. To je čuvalo 30 najodanijih vojnika JNA. Oni koji su izdali naredbu da se sve digne u zrak nisu imali pojma za to. Sada, to zlato čuči neotrkiveno u tami, čekajući entuzijasta koji će ga jednom iskopati.

A opet, kažu ljudi, kad je mrkli mrak i kad svi spavaju da i dan danas iz dubine objekta Klek dopire udaranje, zujanje i glas ljudi. Ha, ‘ko će ga znati …

 

Ostatak slika objekta Klek!

 

11 comments on “Objekt Klek

  1. Koliko je para ulupano u ovaj grandiozni vojni objekt.

    E da mi je vidjeti nekakav vojni filmić kada je ovo bilo sve u uporabi.

  2. nedorecen says:

    napisao sam da je to bilo 6-8mlrd$. Ako uzmeš inflaciju od 1968 na ovamo (uključujući hiperinflaciju krajem 80-ih) onda se dolazi do brojke … ne znam ja toliko računati :O
    Što se tiče filmića, da li može ovako nešto: http://vimeo.com/moogaloop.swf?clip_id=7808026&server=vimeo.com&show_title=0&show_byline=0&show_portrait=0&color=00ADEF&fullscreen=1 ???

  3. “Koliko je para …” je bio uzdah, jer nema upitnika na kraju. 😀
    Dakle udostojio sam pročitati tekst.

    Hvala na filmiću.

  4. tudorica prva says:

    Da, da…ista stvar kao lastovska utvrda za JRM (jugoslavensku ratnu mornaricu). Tunel za ratni brod + 3 tunela za spremnike (vagone) s naftom…pa vojni kamp s obnovljenom bolničkom zgradom 80-tih, pa zgodna kuća s pogledom, u zaljevu rezerviranom za oficire.2001.našli smo sve devastirano.Obilazili tunele s meglight svjetiljkom i osim “raščupane” armature naišli na – krepanu kozu. A koliko je nafte poslije odlaska JNA ostaloooo…Išlo se godinama u ribolov s brodicama. Pssst, nikom ni riječi! :)Jel’ možda bio netko nedavno tamo?

    • nedorecen says:

      tudorice prva, mislim da si zamijenila otok Vis sa Lastovom. Iako je otok Lastovo bio zabranjen za strance do kraja SFRJ kao i Vis, na njemu je u malom dijelu bila aktivna vojska. Uz otok Lastovo je otok Prežba koji je mostom povezan s otokom Lastovom u mjestu Pasadur i na tom otoku su bila dva kaponira za JRM. U uvali Velji Lago je smješten i otočić Makarac na kojem je bila JRM izvidnica za brodove koji su ulazili u dotični zaljev u kojem je bio smješten jedan od dva kaponira otoka Prežbe. Pri izlasku s trajekta u mjestu Ubli, s desne strane ima makadamski put koji vodi do vojne utvrde iz A-U na kojoj je bio aktivan heliodrom i mala kasarna JNA. Istočno od mjesta Lastovo je također postojao bunker iz A-U u kojem su bile smještene antene (ili antena) sa podrškom vojske iz vojarne iznad Ubli.
      Da li i dalje mislimo o istom otoku?

    • nedorecen says:

      Imala je JNA i nekoliko topova postavljenih na južnoj strani otoka, a isto tako i podzemni dio kod male kasarne, kako sam gore napisao, kad se od Ubla skrene desno na makadamski put

      • tudorica prva says:

        nedorečen…jok zamijenila! Radi se o Lastovu,Prežbi i svemu što si nabrojio, uplovila osobno u morski tunel za ratni brod, pozzz!

        • nedorecen says:

          drago mi je čuti, tj. pročitati da je netko bio u tome. Ja sam profulao trajekt u 11h pa sam morao čekati do 17h i onda je ekipa odlučila sjesti u birtz ili se malo kupati, a ja opalio cipelcug do tog kaponira koji je na strani gdje je mjesto Pasadur 🙂

          • tudorica prva says:

            …bila i na Visu, ali nisam obilazila vojne objekte, osim barutane (još od Napoleona, kako nam rekoše). Tamo je ljepše posjetiti Biševo i Modru spilju.Još ako se dogodi da te prati dupin, pa iskoči pored brodice i pozdravi te…hmmm…nema boljeg gušta 🙂

  5. tudorica prva says:

    …glazba uz filmiće je odlična!

  6. […] (zapravo upravo ovaj) je bio smješten na vrhu Gola Plješivica, o kojem sam ovlaš pisao u temi Objekt Klek. S njim smo nadzirali zračni prostor cijele Italije, više od pola Mađarske, cijelu Albaniju […]

Sharing Buttons by Linksku