Guernica

Dvadeseto je stoljeće u Španjolskoj bilo puno prevrata. Druga španjolska republika razdoblje je republikanske vlade u Španjolskoj koje je trajalo od 14. travnja 1931. kad je kralj Alfon XIII. napustio zemlju te je ukinuta monarhija do  1. travnja 1939.godine.

Socijalno-političko stanje u Španjolskoj, kao i gospodarska kriza postepno su doveli Španjolsku do građanskog rata koji je trajao od 17. srpnja 1936. do 1.travnja 1939.

Štrajkovi i demonstracije karakterizirirali su vladu desnog centra (1934.-1936.), međutim, nakon što je pala i u veljači 1936. zamijenjena ljevičarskom vladom koja je do pobjede došla zahvaljujući velikom broju anarhista (radikalizirana španjolska radnička klasa) situacija se dodatno pogoršala te je vojska 17. srpnja 1936. pokušala izvršiti državni udar i time započela građanski rat.

Premda nazivan građanskim ratom, upletanjem inozemstva poprimio je internacionalne razmjere.Britanci i Francuzi proglasili su se neutralnima u sukobu. Španjolske republikance podržavali su oružjem i volonterima SSSR, Meksiko, Međunarodni marksistički pokret te Internacionalne brigade (međunarodne anti-fašističke vojne jedinice). Španjolske nacionaliste koje je predvodio general Francisco Franco podržavali su Portugal, fašistička Italija i nacistička Njemačka.
Njemačke zračne snage (Luftwaffe) bombardirale su 26.travnja 1937.godine baskijski grad Guernicu. Po prvi puta u Europi kao cilj bombardiranja izabrani su civili i to samo kao bi se demoralizirali i uplašilo protivnika.

Pablo Picasso (1881. – 1973.), jedan od najvećih slikara svih vremena, inspiriran događajima iz španjolskog rata, naslikao je 1937.godine svoje remek dijelo, antiratnu sliku impozantne veličine, simbol mira  – “Guernica”.
Guernica je sivo, crno i bijelo ulje na platnu veličine 3,5 x 7,8 metara – završena je sredinom lipnja 1937. godine i javnosti prikazana na svjetskoj izložbi u Parizu. Od 1939. do 1952. putovala je po SADu, od ’53. do ’56. po Brazilu i Europi da bi je privremeno postavili na sigurnom u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku.

Premda je Franco izrazio želju za povratkom Guernice u Španjolsku, Picasso se tome protivio te je slika tek 1981. prenesena u Španjolsku – prvo u muzej Prado, a zatim 1992. u muzej Reina Sofia u Madridu gdje se i danas nalazi.
Guernica snažno prikazuje ljude, životinje i zgrade koje su zahvatili nasilje i kaos.
Koliko je povjesničara umjetnosti toliko je vjerojatno i različitih analiza i interpretacija slike.

Neki od elemenata na slici su bik (za kojeg se smatra da je utjelovljenje Francisca Franca) koji stoji nad bolnim prikazom žene s mrtvim djetetom, ranjeni konj ispod kojeg se nalazi vojnik s otkinutom rukom koja još drži slomljeni mač i sa stigmama na drugoj ruci, žarulja usred oka simbolizira igru riječi (bombilla, španj. riječ za žarulju aludira na bombu), žena koja unosi lampu, žena u bijegu, žena u plamenu…

Španjolski građanski rat završen je u proljeće 1939.godine predajom Madrida u Francove ruke. Smatra se da je u ratu poginulo do 500 000 do milijun ljudi.

 

O tome koliko snažnu poruku nosi Picassova Guernica, govori i činjenica da je 2003. plavim platnom prekrivena kopija slike koja se nalazi u zgradi UNa. Naime, u trenutku dok je američki državni tajnik Collin Powell najavljivao napad na Irak, očito je bilo bitno prekriti jedan od najvećih antiratnih simbola.

One comment on “Guernica

  1. Zlo nikad ne umire no zanimljivo je da je sudbinu Guernice kasnije doživjelo više gradova no samo je Guernica ostala upamćena.

Sharing Buttons by Linksku