Mješavine pića na bazi piva

U ovu vrstu piva možemo svrstati bilo koje piće pomiješano s pivom. Iako oni “hardcore” ljubitelji piva govore da to nije pivo nego sokić, u pripremi se koristi pivo pa ga tako i većina smatra kao vrstom piva. Pa i pivo s pivom kao što je rezano pivo spada u mješavinu pića na bazi piva. U Hrvatskoj je popularno samo u kućnoj radinosti i nosi razno nazivlje ovisno od kraja do kraja. Tako imamo recimo Dizel, Tursko pivo, Cola pivo … jedino tvornički proizvedeno pivo koje je zapravo mješavina, i to ne piva i drugog pića nego drugog piva je Kasačko pivo iz Pivovara Ličanka. Do prije nekoliko godina se proizvodila mješavina limunovog soka i piva u bocama od 0.33L pod imenom Bikers ali, kako došlo tako o’šlo.

Većini ljudi na spomen mješavine pića na bazi piva će prvo na pamet pasti Radler. To je danas najpoznatija mješavina te će o njoj tu najviše i biti riječi.

Radler

Radler na njemačkom doslovno znači biciklist. Iako se u početku tako nije zvalo, ime je dobilo zbog biciklista koji su ga na veliko počeli konzumirati. Iako izumitelj te vrste piva nije poznat (Bavarska spisateljica Lena Christ je u svojim memoarima iz 1912. godine pisala kako se ovako piće pilo još 1900. godine), nadaleko je poznata povijesna priča zbog koje je Radler dobio taj naziv.

Priča je sljedeća. Piće je izumio poslije WWI Franz Xavier Kugler koji je radio na željeznici. Krajem 19. stoljeća je otvorio malu gostionicu Kugleralm u mjestu Deisenhofen, 20ak km južno od Münchena. Nakon WWI, kada je biciklizam postao popularan, sredio je biciklističku stazu od Münchena ravno do svoje krčme. Od briljantne ideje došao je skoro do katastrofe. I to ne na način da nitko nije dolazio pa je loše poslovao, nego je dolazila horda biciklista koje nije imao s čime opskrbiti. Tako je jedne subote u lipnju 1922. godine po priči došlo ni manje ni više nego cca 13.000 biciklista što je za njegovu zalihu piva bilo previše. Domišljati Kugler se sjetio da u podrumu kraj piva ima hrpu gaziranog pića od limuna koje nikako da proda svojim Bavarcima sklonim pivu. Smješao je piće pola piva pola sode od limuna i ponudio je biciklistima, kako se ne bi vraćali kući žedni. Iz potrebe da udovolji hordi biciklista nastao je izum koji je danas popularan u germanskim zemljama, a i šire.

Svoj izum je nazvao Radlermass (hrv: Radler – bicklist, mass – litra). Kuglerova “biciklistička litra” je postala toliko popularna da su i ostale gostionice u Münchenu u ponudu uvrstile Radlermass. Danas se Radler nudi ne samo u gostionicama nego i kao gotov proizvod u trgovinama, a Kugleralm kao pivski vrt radi dan danas, nudeći sjedeće mjesto za do 2.000 ljudi.

Osim radlera sa sokom od limuna, danas postoje verzije sa različitim okusima: grejp, bazga, đumbir

U Austriji je popularno raditi radler sa gaziranim sokom koji sadrži razne herbalne biljke, Almdudler, pa austrijanci takvu mješavinu zovu Almradler. Proizvodi je Puntigamer Brauerei iz Graza.

Osim različite vrste radlera, postoji i različito nazivlje. U Austriji u južnoj Njemačkoj čut ćete Radler, u Švicarskoj i Saarlandu francuski izraz panaché, u središnjoj Njemačkoj kao Ententeich, u sjevernoj Njemačkoj Alster ili Alsterwasser (rijeka koja u Hamburgu utječe u Elbu a čija je boja ista dotične mješavine s pivom) … kod nas opet se može čuti radla ili raadla 🙂

Pšenične mješavine

Radler se u početku pravio sa srednje tamnim pivom, kasnije je to prešlo u svijetla piva, lagere i pilseve. Nedugo zatim se počelo miješati i ostala vrsta piva.

Tako je u Berlinu popularan stil piva zvan Berlinsko pšenično pivo (Berliner weizen). Ime smije imati samo pivo proizvedeno u Berlinu. Danas se proizvodi samo jedno jedino takvo pivo, Berliner-Kindl weizen. U 19. stoljeću je 700-njak pivovara proizvodilo takvo pivo. Proučavatelji piva se slažu da je ova vrsta piva potekla od nepoznatog piva iz Hamburga koju je kopirao Cord Broihan. Njegovo pivo, Halberstädter Broihan, je postalo vrlo popularno i jedna verzija tog piva se proizvodila u Berlinu od doktora Elsholza.

Tipično Berliner weizen pivo ima oko 3% alkohola. Za razliku od bavarskog pšeničnog piva, nema toliko količine pšenice, već se postotak kreće između 25% i 50% te je kiselkasto. Kiselost se ranije stvarala zakopavanjem boca u toplu zemlju, danas se to radi sa Lactobacillusima. Danas je zbog male količine alkohola i zbog proizvodnje od pšenice u njemačkom poreznom zakonu spada pod Schankbier (“pivo za točiti na šanku”?!).

E sad, da se dotaknemo mješavine. Dakle, pivo je kiselkasto, a kako bi ubili taj okus, a i kako bi utažili žeđ preko ljeta dok sjedimo na Ku’damm strasse (shopping ulica u Berlinu) i gledamo kako cure nose najnoviju modu, mješa se sa voćnim sirupima. Servira se u čašama nalik polukugli, sa kratkom nogom (uskom ili debljom). Danas se za tržište proizvodi jedino Berliner-Kindl weizen mit Schuss (sa “dozom”?!) voćnog sirupa od: ribizla (Berliner-Kindl weizen mit Schwarz Johannisbeere), maline (Berliner-Kindl weizen mit Himbeere) i lazarkinje (Berliner-Kindl weizen mit Waldmeister)

Osim toga što je pivo pomiješano sa određenim sirupom, i sama boja piva je u boji tog sirupa. Nije u standardnoj pivskoj boji.

Osim ove mješavine sa pšeničnim pivom koja je poznata među pivoljupcima, nedavno se pojavila jedna nova mješavina Frankfurtskog Schöfferhofera. Radi se također o pšeničnom pivu pomiješanim sa sokom, i kao Berliner weizen ni ovo ne sadrži naziv Radler. To su 3 mješavine: sa kruškom i đumbirom, sa grejpom i sa kaktusom.

Osim ovih tipično njemačkih mješavina pića na bazi piva (njem: Biermischgetränke) postoji još jako jako puno takvih pića. Sve što se pomiješa s pivom spada u ovu kategoriju. Britanci imaju Shandy (pivo sa đumbirovim sokom). Francuzi imaju panaché koji je isto što i Radler, ali ako se doda i Grenadine (gusti sok od nara) onda je to Monaco. Bavarci imaju specijal zvan Goaßmaß – 50/50 ili 60/40 mješavina tamnog pšeničnog piva s kolom i dodatkom likera od višnje. Bismarck je mješavina 50/50 tamnog piva i šampanjca. I tako dalje i tako dalje. Što god se smiksa dobije i svoj naziv… jučer sam recimo vidio 50/50 mješavinu lager piva i soka od rajčice.

Ja sam preko ljeta, pogotovo na roštiljima, počeo miješati 2L qpack piva i 1.5L isosporta. Ja to zovem Isopivo. Mož’ ga popit koliko ‘o’š, a ne trebaš niti na WC često niti možeš doći do faze kada si dovoljno popio.

Dok sam ovo pisao napravio sam mješavinu od sirupa od limete i piva, čisto da se proba. Smiksajte i vi nešto.

I na kraju naravno, što se može od ovoga kupiti u Hrvatskoj – ništa!

Umjesto pozdrava, jedna rečenica iz Opatije koja se može shvatiti dvojako: “Mala radla cijelu noć za 8kn” 😉

6 comments on “Mješavine pića na bazi piva

  1. mladen says:

    u poljskoj sam probao pivo s dodatkom bananina soka i bilo je ok. ne proizvodi se tvornicki vec sa bas dodaj sok od banane u kriglu lager piva.

  2. tudorica prva says:

    voda je zakon!Zašto se mučit za 8 kn kad vodu dobiješ besplatno 😉

  3. nedorecen says:

    Vidiš tudorica prva, u vodi se legu žabe, u pivu ne 😛
    Tokom srednjeg vijeka, kad je inače bilo mračno doba pameti i znanja, kad su ljudi bacali fekalije 500m dalje od mjesta gdje su skupljali vodu pa se svi poboljevali, počeli su piti pivo jer su skužili da više nemaju bolesti (alkohol ubija bakterije ali to nisu znali). Zatim su malo kasnije skužili da se od previše piva dehidrira pa su počeli praviti tzv. malo pivo – pivo su pomiješali s vodom te tako smanjili udio alkohola na cca 2%. E to je bilo taman – niti voda da se razboliš, niti alkohol od 5%> da dehidriraš. U istom tom omjeru od cca 2%-3% je i većina mješavina soka i piva tako je to savršena pomoć obrambenom mehanizmu 😉

    • tudorica prva says:

      Srednji vijek je ostao u prošlosti ako se ne varam. Pharos ( Stari Grad na otoku Hvaru ) imao je prvi u svijetu izgrađen kanalizacijski sustav, dakle prije 2-3 tisuće godina. Da su Grci, pa potom Rimljani imali potrebu pivom dezinficirati bakterije ne bi gradili kanalizacijski sustav već pivovaru. Mislim da je proizvodnja pive proizišla iz drukčijih razloga, zbog hedonizma, kao i većina drugih stimulansa ( kava, cigareta, droge razne ). Da, voda je izvor života pa iz nje dolaze i žabe. Probala sam u Australiji pivo s limunom, zanimljivog je okusa. A i bilo je hladno pa mi je trebao neki alkohol uz društvo, zbog atmosfere. No na kraju sam telefonirala svojoj domaćici, gospođi Ann iz Entrance-a ( NSW ) koja me kraljevski udomila, a koja me podsjetila na Rose iz Titanic-a, u zrelijim godinama, da dođe po mene ( vozila 45 min od Entrance-a do Mingara sportskog centra pa ponovno do Entrance-a, ). I onda smo nas dvije ispričale međusobno svoje priče života uz odlično australsko crno vino iz butelje koju je na moju molbu otvorila u svom divno uređenom domu. Jedna od upečatljivijih večeri u mom životu.Dakle,na kraju ipak ništa bez dobrog vina.

  4. nedorecen says:

    Mogao sam ja započeti sa poznatim akvaduktima iz antičkog doba i Hvarom kao prvim uređenim gradom u odgovoru kao početak ali sam to preskočio. A i oni su dezinficirali bakterije u vodi, s pijeskom i aktivnim ugljenom. A isto to pivo o kojem sam pisao (doduše samo pivo i to pšenično) se počelo proizvoditi još davno davno prije, ne iz hedonizma nego iz životne potrebe da se nešto pojede (popije) ali da nije teško. Imaš i dan danas redova u Njemačkoj koji piju pivo za vrijeme posta, ali je to pivo jako bogato sa pšenicom te takvo pivo zovu tekući kruh. Ali o tome sam već pisao 😉

    A drago mi je što si se sa gospođom Ann nakon 45min vožnje napričala uz čašu dobrog crnog vina

    • tudorica prva says:

      Nisam sigurna da se bilo koje pivo pije iz životne potrebe uključivalo li to i redovnike (može se živjeti i bez ikakve pive)nego je stvar složenija. Klimatološka i kulturološka. Na sjeveru nema baš vinograda, a i hladnije je. Zašto u Finskoj i Rusiji piju votku, piće s gotovo najvećim udjelom alkohola? A u arapskim zemljama vjera brani vjernicima alkohol (premda i neki muslimani uživaju u pivi, znam iz pouzdanih izvora).Naprosto je pretopla klima. Nisam ja protiv pive, slažemo se da je hranjiva, da ima prehrambena svojstva, da odgovara stanju ljudskih organizama. Kod nas i naših svećenika učestalije je vino, premda i oni popiju koje pivce u slobodno vrijeme. I opet dobro. Rješenje je u mjeri.:)

Sharing Buttons by Linksku