Koji jezik učiti?

Već i ptice na grani znaju da se poznavanje engleskog jezika ne može svrstati u kategoriju poznavanja stranih jezika, barem ne u smislu kako se shvaćalo prije. Danas se poznavanje engleskog jezika kao lignua franca našeg vremena podrazumjeva na širokom području ljudskog djelovanja. Tako je engleski službeni jezik koji se na globalnom planu koristi u međunarodnom poslovanju, znanosti, tehnologiji i avijaciji. Također, engleski jezik se koristi u diplomaciji gdje je zamjenio francuski,  i jedan je od 6 službenih jezika u OUN – uz francuski, kineski, arapski, ruski i španjolski. Nadalje, poznavanje engleskog jezika se uglavnom podrazumjeva na sve zahtjevnijem tržištu rada – upravo zbog gore navedene zastupljenosti, a ponajprije zahvaljući apsolutnoj dominaciji u sektoru tehnologije. Neke pretpostavke su da je čak 80% sadržaja Interneta upravo na engleskom jeziku, dok najniže pretpostavke taj broj spuštaju, ali i dalje iznad 50% zastupljenosti. Gotovo svi programski jezici koriste engleski kao podlogu, internet slang se u najvećem broju bazira na engleskom jeziku, većina računala koriste engleski za BIOS (basic input/output system), također i većina računala koristi kratice na tipkovnicama na engleskom jeziku (npr.: ctrl+f= control – find, home, end, page up, insert, delete, enter…)

Visoka zastupljenost engleskog jezika kao lingua franca na širokom području ljudskog djelovanja ukratko može zahvaliti slijedećim čimbenicima:

Prvo –  stasanjem Ujedinjenog Kraljevstva kao pomorske i kolonijalne sile, engleski postaje lingua franca u Britanskom Imperiju u kojemu nikada Sunce ne zalazi.

Drugo – nakon Drugog svjetskog rata, Sjedinjene Američke Države, u kojima je engleski jezik najrasprostranjeniji (de iure, SAD nema službenog jezika na saveznoj razini!) postaje uz Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika jedna od dvije, tzv. „supersile“ s velikim globalnim utjecajem. Početkom 90-ih godina prošlog stoljeća završava Hladni rat u kojem dolazi do raspada SSSR-a, kao i sloma socijalističkog bloka. Time SAD-a ostaje jedina supersila do danas.

Marko Porcije Katon

To su najkraće rečeno, razlozi velike raspostranjenosti engleskog jezika u svijetu. Lingua franca u današnjem informacijskom dobu predstavlja zastupljenost kakvu do sada nije imao niti jedan jezik. Povijesno gledano, veliku važnost su imali grčki u antičkom vremenu, u vremenu od grčkih polisa do kraja Rimskog Carstva, gdje se koristio u širokom spektru ljudskog djelovanja. Poznato je da je Marko Porcije Katon (rimski državnik, 2. st. pr. Kr.) bio žestoki protivnik grčkog jezika, ali ga je ipak počeo učiti pod stare dane. Latinski jezik je bio službeni jezik u rimskom državnom i vojnom aparatu, kao i u pravosudnom sustavu. Novi Zavjet pisan je na koine grčkom (od sredine prvog stoljeća AD).

Kasnije na zapadu kroz gotovo čitav Srednji vijek prevladava latinski, a u Bizantskom carstvu grčki (do definitivnog nestanka s političke scene osvajanjem od strane Osmanlija). Kasnije veliki utjecaj na zapadu imaju španjolski (razvitak Kraljevine Španjolske kao pomorske i kolonijalne sile), francuski, njemački…

Ipak, svi jezici koji su nekada nosili titulu lingua franca nisu bili rezervirani za široke narodne mase. Tek u naše vrijeme engleski jezik je ušao u gotovo sve slojeve društva, bez obzira na klasnu pripadnost, barem u zapadnom civilizacijskom krugu. Tomu najviše može zahvaliti tekovinama prosvjetiteljstva, obvezatnom školovanju i izrazito visokim stupnjem (osnovne) pismenosti. Tako se engleski jezik, barem u RH, uglavnom već počinje učiti u dječim vrtićima i predškolskim ustanovama, pa sve kroz čitavu osnovnu školu, srednju i dalje.

Pošto smo dakle uzeli pretpostavku da poznajete engleski jezik, nameće se pitanje koji strani jezik još naučiti. Sve gimnazije u RH uz engleski jezik imaju i program „drugog stranog jezika“, konkretno u mom slučaju je to bio njemački, iako sam još učio i dva klasična jezika (grčki i latinski). I naravno, hrvatski jezik. Ovdje ću iznijeti nekoliko svjetskih jezika koje bi čovjek mogao ili trebao učiti, pokušavajući iznijeti pro i contra argumente.

Njemački

Sprechen Sie Deutsch?

110 milijuna govornika

Njemački je jezik koji je, po mojoj skromnoj pretpostavi, drugi najrasprostranjeni strani jezik u Hrvatskoj. Razlozi zbog toga su uglavnom vrlo poznati svima. Njemački je vjerovatno najprostranjeniji „drugi jezik“ u gimnazijskom programu, a nerijetko se javlja i kao „prvi“. Osim toga, svakako treba uzeti u obzir veliku povezanost dobrog dijela stanovništva sa državama njemačkog govornog područja, prvenstveno SR Njemačke i Austrije, gdje je mnoštvo naših ljudi radilo ili dan danas radi kao tzv. „gastarbajteri“. Tako danas imamo i nemali broj državljana koji su se rodili u SR Njemačkoj ili Austriji i tamo završili škole. Također mnogo naših znanstvenika je poslijediplomske (a i diplomske) studije pohađalo u Njemačkoj.

Naravno, ne treba ni zaboraviti da smo bili dugo u državnoj zajednici u kojoj je njemački bio najrasprostranjeniji jezik.

Njemački se tako nameće kao odličan izbor – postoji mogućnost da ste ga već učili u školi, pa mu je potrebno samo usavršavanje. Također mnoge naše tvrtke surađuju sa tvrtkama iz Njemačke (čini mi se da sam pročitao podatak da tvrtke SR Njemačke najviše ulažu u RH). Mnoštvo turista upravo dolazi iz Austrije i Njemačke, a turizam je velika grana naše industrije.

Contra argumenata gotovo da i nema, međutim možda bi contra argument mogao biti isti kao i pro – velika zastupljenost njemačkog jezika. Naime, ako mnogo ljudi govori njemački, to znači da je velika koncentracija ljudi sa znanjem istog jezika na tržištu. Jednostavno rečeno – više ljudi sa znanjem njemačkim, veća konkurencija na tržištu rada.

Međutim, ako ste već učili njemački, nije zgoreg usavršiti ga, a potom se odlučiti za treći strani jezik. To bi već predstavljalo vaše visoko kotiranje za boljim poslom na tržištu rada.

Talijanski

Parla Italiano?

60 milijuna govornika

Ako je njemački drugi jezik, onda talijanski jezik mora biti treći po raspostranjenosti. U Hrvatskoj talijanski jezik je najraspostranjeniji u primorskoj Hrvatskoj (njemački – logično u kontinentalnoj). U primorskoj Hrvatskoj živi najviše talijanske manjine RH (u kontinentalnoj Hrvatskoj najviše Talijana živi u Pakracu), a također treba iznijeti i povijesnu činjenicu velikog utjecaja Italije na područje hrvatskog Jadrana.

Kao što je i slučaj s Njemcima i Austrijancima, veliki broj turista, možda najveći dolazi upravo iz Italije. Ako se uzme još u obzir uglavnom slabo poznavanje drugih jezika kod Talijana, onda poznavanje talijanskog zaista predstavlja veliki plus za radnike u ugostiteljstvu. Također se ne može odbaciti niti suradnja sa talijanskim tvrtkama, kao niti mogućnost naprednog školovanja u Italiji, od Bologne pa do rimskih učilišta.

Contra arugment mogao bi se također kao i u slučaju njemačkog upotrijebiti – relativno visoka zastupljenost govornika. Međutim, broj govornika talijanskog u kontinentalnoj Hrvatskoj nije usporediv s onim u primorskoj, samo se nameće pitanje koliko on tu može biti potreban. A može, zašto Talijanima ne bi ponudili seoski turizam, pogotovo lovački za koji su Talijani tradicionalno zainteresirani.

Francuski

Parlez-vous Français ?

200 milijuna govornika

Nekada je bio lingua franca i to u području diplomacije, međutim nakon Versajskog ugovora, to područje definitivno preuzima engleski. Ipak, Francuska pokušava kotirati visoko u svijetu pogotovo kroz instuciju Frankofonskih zemalja, međunarodne organizacije koja predstavlja skup država, zemalja i regija koji koriste francuski kao nacionalni jezik, službeni jezik, jezik međunarodne komunikacije i kao radni jezik (Hrvatska je u ovoj organizaciji u svojstvu zemlje promatrača).

Osim u  Europi (Francuska, Belgija, Luksemburg, Monako i Švicarska) francuski se govori u Kanadi (Quebec) i u velikom broju afričkih država, bivšim francuskim i belgijskim kolonijama. Također je i službeni jezik OUN.

Time francuski predstavlja široko područje zanimanja za učenje – od institucija EU (koje će Hrvatska uskoro biti član), do suradnje s Kanadom, kao i afričkim državama, te suradnji s UN-om.

Francuski jezik se također u nekim hrvatskim školama uči kao strani jezik.

Contra argument gotovo bi bilo teško naći, možda bi samo trebalo spomenuti da mnogi koji su učili francuski kao strani jezik tvrde da je učenje ovog jezika poteško.

Španjolski

¿Habla usted español?

Više od 500 milijuna govornika

Španjolski je drugi jezik po rasprostranjenosti u svijetu. Službeni je jezik u čak 20 država svijeta, kao i u OUN-u. Naziva se i kastiljski, pošto u Kraljevini Španjolskoj nije jedini jezik (neki od ostalih jezika su: baskijski, katalonjski, galicijski), kao i u nekim državama Latinske Amerike.

Koliko je govornika španjolskog jezika u Hrvatskoj nije mi poznato, kao niti zastupljenost u školskom programu.

Upravo zbog svoje rasprostranjenosti predstavlja odličan izbor za učenje (i sam učim španjolski jezik). Nažalost, veze Hrvatske i Španjolske, kao i država Južne Amerike nisu na nekom visokom nivou, međutim upravo zbog toga treba nam što više govornika. Tako da to ujedno može biti i pro i contra argument.

Ruski

Вы говорите по-русски?

277 milijuna govornika

Jezik za koji se nekad vjerovalo da će biti budući lingua franca, pretpostavljajući da će Sovjetski Savez biti vođa svjetskog socijalizma. U SFRJ jezik koji je bio zastupljen dobrim djelom u školstvu, kao i u velikom broju bivših socijalističkih država. Službeni je jezik u OUN.

Iako je ruski izgubio na važnosti, treba imati na umu da je to jezik teritorijalno najveće zemlje na svijetu – Ruske Federacije, kao i to da se govori u gotovo svim bivšim republikama Sovjetskog Saveza. Rusija koja opet čvrsto staje na svjetsku političku pozornicu je tako ponovno aktualizirala ruski jezik. Naravno, treba spomenuti i turiste iz Rusije koji polako povećavaju broj dolazaka u našu zemlju, kao i zanimanje velikog broja ruskih tvrtki za poslovnu suradnju s našim tvrtkama.

Contra argument bi mogao biti Hrvatsko defitivno pristajanje uz zapadne sile – npr. – ruski danas u vojnom segmentu nama više nije zanimljiv, pošto kao NATO članica zasigurno nećemo mnogo surađivati s Rusijom na tom polju.

Kineski (mandarinski)

你會不會講國語?

Preko milijardu govornika

Najraspostranjeniji jezik na svijetu, također i službeni jezik OUN-a.

Gotovo da se čini suvišnim govoriti zašto je kineski dobar izbor za učenje. NR Kina je najmnogoljudnija zemlja, ekonomska je velesila, s pitanje je vremena kada će postati svjetska supersila. Suradnja sa Kinom već sada je neminovna.

Tako da jedino ostaje iznjeti contra argument, a to bi bilo – težina učenja. Kineski, tj. mandarinski sigurno predstavlja veliki izazov. Kinesko pismo sadrži oko 47 tisuća znakova, od kojih je za komunikaciju potrebno znati između 3 do 4 tisuće.

Arapski

هل تتكلم اللغة العربية؟

246 milijuna govornika

Problem kod učenja arapskog jezika je mnoštvo dijalekata međusobno različitih što predstavlja problem u komunikaciji i između dvije arapske strane koje koriste različite dijalekte. Ipak, kao neka vrsta standardnog jezika upotrebljava se inačica koja se može nazvati Kuranski arapski jezik. Službeni je jezik u OUN-u.

Arapski jezik mogao bi nama u Hrvatskoj biti zanimljiv iz našeg naslijeđa predvodnice nesvrstanih zemalja, u kojima možda još imamo koliki-toliki ugled. Kao zemlja sada čvrsto stala u zapadni blok (ukoliko danas još uvijek možemo govoriti o blokovskoj podjeli) možemo predstavljati most između Zapada i arapskih zemalja. Također arapske zemlje predstavljaju zanimljvo tržište za naše tvrtke koje su bile nekada aktivne na tom području (Libija, Irak).

Contra argument bi, osim problema s dijalektima spomenutim na početku, mogla predstavljati kao i kod kineskog težina učenja (naspram bilo kojeg indoeuropskog jezika).

Portugalski

Você fala português?

191 milijun govornika

Portugalski, osim naravno u Portugalu, govori se u najvećoj zemlji Južne Amerike, Brazilu, kao i u nekim afričkim zemljama (Angola, Mozambik…) i u Aziji (Istočni Timor i  Posebne upravne regije NR Kine Makaou).

Iako naizgled portuglaski nema prednosti gore navedenih jezika, ne treba smetnuti s uma da je upravo Brazil najrazvijenija zemlja Južne Amerike, kao i to da joj neki analitičari u budućnosti predviđaju status svjetske supersile. Stoga portugalski ravnopravno staje uz gore navedene zemlje (last, but not least).

Contra argument mogao bi biti upitnost predviđanja o statusu buduće supersile, kao i sadašnje veze neše zemlje sa zemljama portugalskog govornog područja.

Ovdje sam donio kratki pregled 8 jezika vrijednih razmotriti za novo učenje. Upada u oči da nisam u ovaj popis stavio hindski/hindustanski (indijski) kojeg govori gotovo 400 milijuna ljudi. Naravno da je i ovaj jezik vrijedan razmatranja za učenje, međutim izostavio sam ga zbog činjenjice da je engleski jezik u Indiji, drugoj zemlji po mnogoljudnosti, široko rasprostranjen zbog velikog kolonijalnog utjecaja Britanske Imperije.

Također postoji mnoštvo drugih jezika koje bi bili zanimljivi ljudima u Hrvatskoj i BiH, poput madžarskog – jezika hrvatskog najvećeg susjeda, skandinavskih jezika, slavenskih jezika, itd… Izostavio sam i „umjetne“ jezike poput esperanta, za koji osobno smatram da nema veliku svrhu učiti, barem ne u smislu praktične uporabe. Ipak, ovdje bih izdvojio projekt „Slovio“. Naime, radi se o „umjetnom“, pojednostavljenom univerzalnom slavenskom jeziku kojeg bi trebali razumjeti Slaveni od Kamčatke do Jadrana, od Baltika do Crnog Mora. Kakva je budućnost Slovia, teško je reći – panslavenizam teško da će ikada uspjeti, osim ako se ne upale ponovno ruski tenkovi. Kako bilo da bilo, Slovio predstavlja u najmanju ruku jedan zanimljiv projekt, ako ništa drugo, barem klika vrijedan.

Na kraju iznio bih nekoliko savjeta oko učenja. Idealno bi bilo učiti jezik u državi u kojoj se taj jezik govori, međutim takvi aranžmani se uglavnom uvijek plaćaju suhim zlatom. Stoga ne preostaje drugo nego upisati tečaj stranog jezika. Ovdje preporučujem tečajeve u službenim kulturnim centrima država (ukoliko je to naravno moguće) poput British Councila, Goethe Instituta ili Cervantes Instituta. Ovdje bi bilo idealno da su predavači izvorni govornici jer ste onda primorani izvlačiti i zadnji atom snage iz sebe da se izrazite, što je na kraju ipak vrijedno truda. Također često se zna biti i besplatnih ili gotovo besplatnih tečajeva u organizaciji raznih NGO-a, veleposlanstava ili župnih ureda.

Druga stvar je koristiti tehnička pomagala, poput audio kazeta i specijaliziranih softvera (poput Rosetta Stone). Imerzija je također važna – stoga se prepustite kulturi jezika kojeg učite – gledajte filmove, slušajte glazbu, čitajte jednostavne tekstove – to barem nije problem danas na Internetu.

Ako govoriš čovjeku jezikom koji razumije, to ide u njegovu glavu. Ako govoriš njegovim jezikom, to ide u njegovo srce.

– Nelson Mandela

7 comments on “Koji jezik učiti?

  1. Umjesto da komentiram nešto smisleno, samo ću pitati; tko je Francuskinja?

  2. jimbo says:

    Dunno, al mi se baš pravo svidjela.

  3. nedorecen says:

    http://www.pc-sonderposten.eu/files/bilder/key-MD9783-2.JPG -> umjesto engleskih PgDn i PgUp, tu su njemačke oznake. Tako ima i recimo francuska. Mali narodi mogu biti zahvalni što imaju svoja ne-ASCII slova instalirana

    čini mi se da sam pročitao podatak da tvrtke SR Njemačke najviše ulažu u RH – da se ne bi krivo interpretirala ova rečenica. U Hrvatsku najviše investicija dolazi iz SR Njemačke, a ne da iz SR Njemačke najviše ide u RH

    … koji su učili francuski kao strani jezik tvrde da je učenje ovog jezika poteško – ja imam knjižicu Francuski za 10 minuta. Sjećam se brojeva do 100. 90 se kaže 4 * 20 + 10, znači treba se i matematika znati za Francuski 😉

    pošto kao NATO članica zasigurno nećemo mnogo surađivati s Rusijom na tom polju – eh, gledaj s druge strane. Baš zato ga terba učiti. Da bi znali jezik konta strane (da ne kažem neprijatelja, jer to dakako nisu)

    mnoštvo dijalekata međusobno različitih što predstavlja problem u komunikaciji i između dvije arapske strane koje koriste različite dijalekte – a to ti je isto kad se nađe baba iz Dubrovnika, Buja, Bednje i Gundinaca. Hoće se ne razumjeti. Ali postoji MSA, Modern Standard Arabic po kojem se svi naravno mogu razumjeti. Evo recimo MSA za hvala je shukran (شكرا). U Tunisu koriste recimo mersalik (valjda se tako piše) koji potiče od francuskog merci

  4. jimbo says:

    Arapsko razlikovanje dijalekata ne može se banalizirati primjerima dijalekata u hrvatskom jeziku. Razlike su mnogo dublje i slojevitije i problem prestavlja što Kuranski arapski ne govori širok broj stanovnika arapskih zemalja (u Hrvatskoj uglavnom svi poznaju standardni književni jezik).
    Ovo za Njemačku stoji, ovo za francuski sam čuo (očigledno da bih ja imao problema s učenjem 🙂 )
    Za Rusiju sam vojnu suradnju naveo samo kao jedan primjer – to pristajanje uz zapadne zemlje ide dublje, od toga da se ljudi više okreću zapadnim nego ruskim učilištima, itd…

  5. nedorecen says:

    Mi imamo sreće što je Hrvatski sa svojim dijalektima smješten na 56.000km^2 relativno velike gustoće i u jednoj državi, što za Arapski nije tako pa se ne može do kraja usporediti.

  6. Denis says:

    Hrvatski mi je broj 1 zatim engleski, njemački, francuski, španjolski i ruski. to bi bilo dovoljno za cijeli svijet.

Sharing Buttons by Linksku